DUNJA Plačko Vršnak, meteorologinja DHMZ-a, za N1 komentirala je nagle promjene vremena s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme.

Najprije se osvrnula na obilne kiše koje su izazvale velike poplave u Sloveniji, gdje je nekoliko osoba poginulo, te u Hrvatskoj.

"Izgleda da je najgore iz nas"

"Nažalost, to nije zapravo započelo u Sloveniji, nego u Austriji, odnosno u njoj susjednim zemljama", započela je meteorologinja.

"Što se sinoptičke situacije tiče, radi se o situaciji gdje je pod djelovanjem jedne ciklone pri tlu i frontalnih poremećaja i zadržavanja vrtloga vlažnog i nestabilnog zraka u višim slojevima atmosfere zapravo došlo do dugotrajnog zadržavanja tog vlažnog nestabilnog zraka iznad Slovenije i kasnije Hrvatske, a zatim se to sporo premještalo kasnije na istok", dodaje.

Srećom, govori meteorologinja, izgleda da je najgore iza nas, no i dalje valja biti oprezan, upozorava.

"Maksimumi su počeli opadati, a opadaju i vodostaji u Austriji i Sloveniji. Kod nas je kritična situacija u trenutku kada će se vrlo velika Mura i Drava spojiti i onda to ide nizvodno… Sada to sve polako treba pratiti. Što je sve nizvodnije, ide sve polakše, a vodeni val zapravo onda sve sporije odlazi", objašnjava.

Istaknula je i da je u cijeloj ovoj situaciji jako zadovoljna suradnjom relevantnih institucija, među kojima je i DHMZ.

"Suradnja je jako dobra. Primjerice, u svakodnevnoj smo suradnji s Civilnom zaštitom. U petak i subotu čuli smo se 30-ak puta, izmjenjivali smo informacije, a i prije toga ih zapravo upozorili na ono što bi se moglo dogoditi. U četvrtak je već izašlo priopćenje i upozorenje onoga što se očekuje, no to je prognoza, a nažalost, stvarnost je još malo nadmašila te prognoze", kazuje.

"Ovakvi incidenti mogli bi se sve češće događati"

Ovakvi incidenti mogli bi se sve češće događati, smatra Plačko Vršnak.

"Riječ je o izvanrednom događaju, no takvi ekstremi će, nažalost, najvjerojatnije biti sve češći. Hoće li se pojavljivati svake godine ili svake treće, to je teško reći, ali, nažalost, njihova frekvencija bi mogla biti sve veća. Sve se to događa upravo kao posljedica onoga što klimatolozi stalno spominju - klimatskih promjena koje nisu tu od jučer", govori, dodajući da bismo se trebali navikavati na izvanredne vremenske uvjete.

"Nažalost, da, tome se trebamo prilagoditi, prilagođavati infrastrukturu i sve zajedno što to prati", rekla je. "Ti ekstremi, tornada, velike količine poplava, suše, bit će vjerojatno sve češći, ne samo u Europi nego i u svijetu", ponovno upozorava.

Kakvo nas vrijeme čeka do kraja tjedna i narednih mjeseci?

Meteorologinja DHMZ-a otkrila nam je i kakvo nas vrijeme čeka do kraja tjedna. "Idućih dana će se vremenske prilike postupno smirivati, posebno u drugoj polovici tjedna, kada ide pravo ljeto. Kiše bi moglo biti sa srijede na četvrtak, ali te oborine ne bi trebale znatnije utjecati na vodostaje", kazuje.

A što nas čeka narednih mjeseci, hoće li nam postsezona vratiti što nam je ljeto ukralo?

"Druga polovica osmog mjeseca trebala bi biti prava ljetna. Možda bude još toplinskih valova, to ne možemo reći, ali u svakom slučaju, ide stabilnije vrijeme, s manje oborina. Svi se nadamo onda babljem ljetu, no nažalost, postoje signali da će dugoročno količina oborina biti oko prosjeka, ponegdje i veća oko toga, no trebalo bi biti toplije od uobičajenog. Vjerujem da se za postsezonu ne moramo bojati", završava meteorologinja.