PROTEKLIH dana, mediji su javljali o tečaju eura u mjenjačnicama na moru. Javilo se par turista pokazujući račun da su za 100 eura dobili 610 kuna.

No, nekim turistima tečaj je nebitan. HRT je pitao par turista što misle o tečaju. Jedan turist nije ni znao koliko je dobio. Nije mu bilo važno, kaže. Drugi turist je kazao da ne bi prihvatio ponudu od 610 kuna za 100 eura. Prema navodima HRT-a dvije mjenjačnice, ova koja mijenja za 610 kuna i ova koja mijenja 100 eura za 730 kuna, nalaze se 20 metara jedna od druge.

"Tečaj se određuje slobodno"

Iz tvrtke Auro Domus pak kažu kako se tečaj slobodno određuje na temelju ponude i potražnje. To im dopušta jedna odredba zakona o deviznom poslovanju. Dodaju i kako je sve u skladu s hrvatskim propisima i međunarodnom praksom u mjenjačnoj djelatnosti kao i da ne naplaćuju naknadu i proviziju te prihode ostvaruju tečajnom politikom. Navode primjer kako pojedine banke naplaćuju jednokratnu naknadu od 20 kuna.

"Zbog toga se tečaj razlikuje ovisno o ekskluzivnosti lokacije na kojoj se mjenjačnica nalazi, jer se naše poslovnice najčešće nalaze na najtraženijim turističkim lokacijama koje imaju deseterostruko veće troškove zakupa od onih u gradovima ili dijelovima gradova koji nisu turistički atraktivni.

Turisti uglavnom mijenjaju manje iznose - od 5 do 20 eura. Kada se izračuna jednokratna naknada u visini od 20 kuna, kakvu naplaćuju pojedine banke, za 10 eura turisti mogu dobiti i 55 kuna", odgovorili su iz Auro Domusa na upit HRT-a.

HNB kaže kako klijenti imaju pravo na storniranje transakcije tijekom dana kad je provedena.

"Legalna pljačka, ja bih to tako rekla. Jedno je ako je srednji tečaj 7,5, pa se spusti na 7,3, a drugo ako se spusti na 6,1. Šaljemo lošu sliku jer taj gost izaći će i drugdje vidjeti drugi tečaj ili će mu iznajmljivač skrenuti pažnju", komentirala je za HRT Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica TZ Pule.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.