U HRVATSKOM sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja nedostaje odgojitelja, a predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju ističe kako se na brojne natječaje odgojitelji ne javljaju te sve veći broj nestručnih zamjena preuzima taj posao.

Predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Iskra Vostrel Prpić ističe kako je jedan od glavnih razloga manjka odgojitelja produženje trajanja studija.

"Prije nekoliko godina fakulteti su s trogodišnjih prešli na petogodišnje studijske programe, što je usporilo izlazak novih stručnjaka na tržište rada. Iako je moguće zaposliti se već nakon tri godine, mnogi studenti ipak biraju završiti puni petogodišnji program", dodala je.

Prema nekim procjenama u Hrvatskoj fali više od 5000 odgojitelja, no predsjednica sindikata naglašava kako bi nedostatak odgojitelja mogao biti i veći, s obzirom na broj izgrađenih vrtića unatrag dvije do tri godine. Osim toga, sustav pati od odlijevanja kadra.

"Dio odgojitelja napušta struku zbog nestabilnosti sustava i nezadovoljstva situacijom u praksi, dok dio jednostavno shvati da se ne pronalazi u radu s djecom", objašnjava predsjednica sindikata.

Preopterećenost postojećeg kadra

Također, dio diplomiranih odgojitelja nikada ni ne počne raditi u vrtićima, a ne postoje mehanizmi koji bi ih obvezali da rade u struci za koju su se školovali.

Problem manjka odgojitelja direktno se odražava na preopterećenost postojećeg kadra.

"Ako nema novih radnika, narušava se organizacija rada, što dovodi do sve češćeg prekovremenog rada i povećanja radnog opterećenja. To negativno utječe na kvalitetu i sigurnost provedbe programa“, kazala je. 

Iako se nedostatak kadra ne odražava nužno na povećanje plaća, neki osnivači pokušavaju zadržati postojeće radnike i privući nove isplaćujući im dodatke u neoporezivim iznosima.

"S obzirom na to da nema tko raditi, uspijevamo ugovoriti dodatke za rad s nestručnim djelatnicima ili priznavanje rada u preopterećenju kada radno zaduženje prelazi propisane norme“, naglasila je Vostrel Prpić. 

"Nema konkretnih poteza nadležnog ministarstva"

Kao ključna rješenja predlažu se poštivanje propisa vezanih uz plaće i uvjete rada te povećanje kvota na fakultetima. No, predsjednica sindikata ističe kako za povećanje kvota treba osigurati dovoljan broj profesora te adekvatne prostore.

Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) postoji, održani su sastanci, no konkretniji potezi još uvijek nisu poduzeti.

Vostrel Prpić naglasila je kako je Sindikat iznio prijedloge i rješenja koje su smatrali provedivima te koja bi mogla brzo poboljšati situaciju, ali za sada nema konkretnih poteza nadležnog ministarstva.

"Rad s djecom je poziv i interesa uvijek ima, ali ključno je osigurati stabilan sustav, plaću dostojnu za život, uredbu o koeficijentima za radnike vrtića, uvjete rada prema Državnom pedagoškom standardu i jačanje statusa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“, zaključila je.

Prekvalifikacije učitelja u odgojitelje

Jedan od potencijalnih načina za popunjavanje nedostatka kadra je prekvalifikacija učitelja u odgojitelje, no taj proces u Hrvatskoj još nije sustavno riješen.

Vostrel Prpić ističe kako je obuhvat prekvalifikacija vrlo malen i teško izvediv u većem broju.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih ističu kako su omogućili učiteljima razredne nastave prekvalifikaciju za rad u vrtićima, s obzirom na sve manji broj djece u školama i povećanje tehnoloških viškova.

Osobe koje na taj način dobiju posao u vrtiću moraju u roku od dvije godine steći kvalifikaciju odgojitelja kroz priznavanje ishoda učenja i razliku programa prekvalifikacije, objasnili su. 

Trenutno su programe prekvalifikacije izradili Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu te Sveučilište u Zadru. Programi su upisani u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i mogu se financirati putem vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što znači da su za polaznike besplatni.

S obzirom na veliki interes, koji premašuje prvotno planirane upisne kvote, i ostala visoka učilišta rade na razvoju sličnih programa – Učiteljski fakulteti Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci te sveučilišta u Slavonskom Brodu i Puli.

Ministarstvo je također istaknulo kako je od 2016. do 2022. izgrađeno 498 dječjih vrtića, čime je osigurano 18.338 novih mjesta, uz ukupnu investiciju od 270 milijuna eura. Planira se daljnja izgradnja i dogradnja 347 vrtića, što će omogućiti dodatnih 22.212 mjesta u predškolskim ustanovama, uz ulaganje od 224,8 milijuna eura.