HRT JE OBJAVIO rezultate redovitog istraživanja o popularnosti političkih stranaka. Tzv. HRejting proveden je od 15. do 18. ovoga mjeseca. Obuhvaćeno je 1100 ispitanika, a najveća moguća pogreška je +/- 3,54%.

Mjeseci prolaze, a stranke u HRejtingu su nepomične. To znači da je neupitni broj jedan i dalje HDZ. Svibanj završava na 26,8%. Drugi, s 16,7% je SDP. Treća politička snaga u zemlji su neodlučni - imaju 15,8%, piše HRT. Gotovo jednako toliko imaju četvrti - Možemo i peti - Most. Ali zajedno. Možemo je na 9,7%, a Most na 8,6%. Šesti i zadnji iznad praga je Domovinski pokret koji ima 6,2%.

Prva je ispod praga stranka splitskoga gradonačelnika (Centar) koja bi s anketnom potporom od 3,4% birača u našem izbornom sustavu mogla računati na saborski mandat.

A to je za preostalih 12 stranaka samo san u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama. To su: HSS (1,4%), Ključ Hrvatske europarlamentarca Sinčića (1,3%), IDS (1,3%), Radnička fronta (1,2%), Fokus (1,2%) i Hrvatski suverenisti (1,1%).

Nabrojenih šest barem je uspjelo dosegnuti 1%. Za razliku od trenutačno najvećeg oporbenog saborskog kluba - Socijaldemokrata (0,9%). Ili vladajućeg HNS-a (0,7%), HSU-a (0,5%), parlamentarne Odlučnosti i pravednosti (0,5%), također vladajućih HSLS-a (0,5%) te Zekanovićeva HDS-a (0,3%) koji je sa strankom pokojnog Milana Bandića (0,3%) izjednačen i uvjerljivo posljednji.

Ima li kakvog pomaka?   

Ako bi jedini kriterij bio statistička pogreška, ni na dolje ni na gore - pomaka nema. A one zanemarive promjene u odnosu na travanj mjere se u promilima.

Tako su dvije najjače stranke HDZ (+0,7%) i SDP (+0,7%) u identičnim promilima rasle, kao što su Možemo (-0,06%) i Most (-0,4%) u promilima padali. Kod Domovinskog pokreta (+0,1%) i pragu najbližeg Centra (0,0%) u proteklih 30 dana - status quo.

Zaustavljen konstantni rast neodlučnih 

Pozitivno je što je zaustavljen konstantni rast broja neodlučnih. Štoviše, postotak im ovaj mjesec zanemarivo (-0,1%), ali prvi put ipak pada. Najviše ih je (19,3%) među biračima bez škole ili samo s osnovnom. Kod onih sa srednjom stručnom spremom, neodlučnih je 15,8%. Više ili visokoobrazovani imaju najmanje (13,9% neodlučnih) dvojbi za koga glasati.