SUDSKI spisi u postupcima zbog HRT-ovih ovrha sadrže popise desetaka dužnika, što predstavlja neovlašteno odavanje osobnih podataka, piše Telegram. Dužnik koji nije platio pretplatu dobio je u svoj spis popis 70-ak drugih dužnika, kojima su navedena imena i osobni identifikacijski broj (OIB).

Tako je jedna osoba dobila podatke njemu potpuno stranih ljudi, a Telegram navodi kako je logično pretpostaviti da su sličan popis dobili i drugi dužnici. Građanima koji su imali određen dug prema HRT-u su sada izloženi prijetnji da postanu žrtvama ozbiljnih kaznenih djela, odnosno zlouporaba. 

HRT tvrdi da nema utjecaj na izbor javnog bilježnika

Država kroz primjenu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka brani neovlašteno distribuiranje osobnih podataka. Prema toj uredbi, osobni podaci se mogu prikupljati samo uz preciziranu svrhu i privolu osobe. Dodatno, podaci ne smiju koristiti u druge svrhe, niti otkrivati. 

Međutim, u sudskim spisima Općinskog građanskog suda u Zagrebu nalaze se dokumenti s gotovo 70 imena i pripadajućih OIB-a, iako bi na njima trebalo biti samo ime osobe protiv koje se vodi postupak. Navedene dokumente je kreirala javna bilježnica Senija Škrinjar Kos. HRT se brani kako nema utjecaj na odabir javnog bilježnika. 

Škrinjar Kos je izdala jedinstveni račun za više ovršenika, umjesto da fakturira jednu po jednu uslugu. "Nakon saznanja da neki javni bilježnici odluke s viškom podataka, a najvjerojatnije je riječ o ‘zbirnom’ računu, dostavljaju putem eKomunikacije, upozorili smo ih da to ne rade. Edukacija o tome održana je u rujnu prošle godine te su javni bilježnici obaviješteni da zbirne račune ne dostavljaju putem eKomunikacije", poručili su iz Hrvatske javnobilježničke komore.

Sud prebacuje odgovornost na Agenciju

Potvrdili su kako su posebno upozorili ured javne bilježnice Senije Škrinjar Kos. Telegram navodi kako i s Općinskog građanskog suda u Zagrebu peru ruke. "Sud nije ovlašten mijenjati sadržaj zaprimljenih podnesaka", tvrdi glasnogovornik sudac Ivan Borković na pitanje što će poduzeti zbog nezakonitih dokumenata.

"Za odlučivanje o eventualnim povredama vezano uz zaštitu osobnih podataka nije nadležan sud, već Agencija za zaštitu osobnih podataka koja kao samostalno i neovisno državno tijelo nadzire provedbu Uredbe Europske unije o zaštiti pojedinaca", nastavio je.