TRADICIONALNI koncert "Božić u Ciboni" u organizaciji K.K. Cibona, Glasa Koncila i Hrvatske radiotelevizije održan je večeras u punoj dvorani košarkaškog centra Dražen Petrović.

Prvi "Božić u Ciboni" održan je 1989. godine na inicijativu tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića. Nakon 16 godina "Božić u Ciboni" postao je svečana tradicija Zagrepčana i televizijskog gledateljstva u domovini i svijetu.

Organizatori su ponudili obilje narodnih božićnih pjesama, a učenici iz Rijeke i Samobora kazivali su svoja literarna razmišljanja o Božiću.

Voditelj programa bio je dramski umjetnik Vid Balog, Simfonijskim orkestrom HRT-a ravnali su Alan Bjelinski i Nikica Kalođera, a Tamburaškim zborom HRT-a Siniša Leopold. "Božić u Ciboni" režirao je Krešimir Dolenčić, a scenografiju je osmislila Latica Ivanišević. Poznati pjevači, glumci i članovi zborova i orkestri bili su okupljeni oko velikih jaslica, dara koji je za ovu prigodu stigao iz Tirola.

Kardinal Josip Bozanić zahvalio se svim sudionicima i organizatorima tog velikog događaja. "Ovaj Božić", rekao je je kardinal, "bio je izuzetno miran zbog čega se moramo radovati, a isto tako radujemo se i dobru kojeg ima puno u nama i oko nas". "To dobro moramo otkrivati, uočavati i promicati", dodao je.

Bozanić je podsjetio da se danas slavi i blagdan Svete obitelji te je svim hrvatskim obiteljima poželio mir, uspjeh i napredak u Novoj 2005. godini.

Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je kako se slavljenje Božića u Ciboni povezuje i s poklonom Grada Zagreba zagrebačkoj prvostolnici. Zagrebačkom nadbiskupu uručila je odluku Grada Zagreba o donaciji od milijun kuna za obnovu katedrale. Također je rekla da Grad ove godine daje i poseban prilog za obnovu katedrale u iznosu od 6 milijuna kuna.

Zahvalivši, nadbiskup je rekao da je zagrebačka katedrala, koja je i Stepinčeva katedrala, "simbol grada i dio hrvatskog identiteta u koji ulazi i katolicizam kao nezaobilazna sastavnica toga identiteta". Dodao je kako je dugogodišnja obnova katedrale izazov za grad Zagreb i kroz njezinu obnovu vidi promicanje zagrebačkog i hrvatskog identiteta.

Foto: FAH