HRVATSKI eurozastupnici iz govora predsjednice Komisije Ursule von der Leyen izdvojili su osudu ispraćaja Ratka Mladića, poziv Kanadi da postane pridružena članica EU-a te zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina.

Von der Leyen je danas održala svoj godišnji govor o stanju Europske unije, osvrnuvši se na niz tema poput konkurentnosti, sigurnosti i neovisnosti kontinenta. U obraćanju dugom gotovo sat i pol, između ostalog, poručila je da je bila "šokirana" slikama s ispraćaja Ratka Mladića u Beogradu. Ustvrdila je da slavljenje ratnog zločinca "nema mjesta u Europi".

Zastupnica pučana Željana Zovko izjavila je novinarima da je predsjednica Komisije time "izrekla ono što je svima na srcu", odnosno da se vrijednostima EU-a neće trgovati. Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica pozdravio je tu osudu, no ponovio je da bi Hrvatska od Srbije, koja je daleko od članstva, kao uvjet za njezino pridruživanje trebala zatražiti isplatu ratne odštete.

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac naveo je da smo "napokon dočekali oštru retoriku oko Srbije". Pozdravio je što je von der Leyen "jasno i nedvosmisleno osudila" slavljenje ratnih zločinaca, no dodao je da je sada na njoj da ne posjeti Srbiju prije izbora krajem listopada.

Picula: Izbjegla je reći da je Mladić odgovoran za genocid

Zastupnik socijalista i demokrata, izvjestitelj EP-a za Srbiju, Tonino Picula rekao je da je "izuzetno razočaran" tim dijelom njezina govora jer ga je ostavila za sam kraj te izbjegla reći da je Mladić odgovoran za genocid.

Picula smatra da je predsjednica Komisije propustila priliku jer nije pozvala Majke Srebrenice u Strasbourg, kao što je to učinila s nekoliko gostiju na plenarnoj sjednici. "Što se tiče Mladića, ja ne mogu zamisliti da u istom procesu mogu biti Kanada kao pridružena članica EU-a te Vučićev SNS kao pridruženi član EPP-a", nastavio je hrvatski zastupnik.

Status Kanade

Von der Leyen je tijekom govora pozvala prisutnog kanadskog premijera Marka Carneya da se njegova zemlja pridruži EU-u kao pridružena članica. Picula je upozorio da to "nije prvi put" da von der Leyen svojim prijedlozima uvodi EU u "poprilično neispitan političko-pravni prostor" jer status pridružene članice još uvijek ne postoji.

No, zastupnik smatra da se radi o nečemu što se ne smije podcijeniti jer je to dio procesa okupljanja "srednjih sila", koji je Carney najavio još početkom godine, odnosno o nužnom ujedinjavanju u svijetu u kojem je broj autokracija nadmašio broj demokracija.

Bartulica je naglasio da "nitko ne zna što znači pridruženo članstvo". Pozdravio je dolazak Carneya, koji će se sutra i sam obratiti Parlamentu, no naglasio je da se suradnja Bruxellesa i Ottawe ne smije temeljiti na "globalističkoj eliti". Ocijenio je da je stanje u Kanadi vrlo loše te da se zbog toga mnogi Hrvati vraćaju u domovinu.

Bosanac je pozdravio tu ideju koja EU-u daje "novi zamah" kao predvodniku demokratskih država u svijetu. Zovko je također pozdravila Carneyev dolazak, no naglasila je da ni EU ni Kanada ne mogu bez Sjedinjenih Država, najvećeg strateškog i sigurnosnog partnera.

Zabrana društvenih mreža za mlađe od 13 godina

Von der Leyen je, između ostalog, u svom govoru najavila akt kojim će se mlađima od 13 godina onemogućiti pristup društvenim mrežama, dok mlađi od 15 godina neće moći imati osobni račun, nego samo "mini račune" pod nadzorom roditelja. Za one od 15 do 18 godina velike će platforme biti obvezne raditi na sigurnosti dizajna, najavila je von der Leyen.

Zastupnica pučana Nikolina Brnjac "toplo je pozdravila" najavljeni akt koji će urediti prisutnost djece na društvenim mrežama. Ocijenila je da je to nužno jer svako sedmo dijete u Europi ima problem s mentalnim zdravljem, a u posljednjih 15 godina taj se broj povećao za 35 posto.

Bosanac je također pohvalio najavu "obračuna s big tech kompanijama", u kojem su "kolege pučani inače puno uplašeniji". Naglasio je da je dobro što dolazi do zaštite maloljetnika, no da se time rasprava ne smije zaustaviti jer su i odrasli izloženi algoritmima, pa demokracije i u tom pogledu trebaju napraviti dodatne iskorake.

Glavak, koja se često bavi temom zaštite mladih na internetu, pohvalila je što se naglasak napokon stavio na to da društvene mreže i korporacije ne mogu biti one koje postavljaju pravila na internetu. "Nisam za zabranu djeci da koriste platforme, nego za zabranu platformama da koriste djecu", naglasila je Glavak, koja s hrvatskim vlastima radi i na kriminalizaciji cyberbullyinga.