EUROPSKE vlade i korporacije ubrzano nastoje smanjiti svoju izloženost američkoj tehnologiji, vojnoj opremi i energetskim resursima uslijed pogoršanja transatlantskih odnosa. Desetljećima se EU oslanjao na jamstva NATO-a za sigurnost i na američku tehnologiju za svoje gospodarstvo, no prijetnje Donalda Trumpa oko Grenlanda i oštri komentari njegove administracije o Europi dali su novi zamah pozivima europskih čelnika na "neovisnost", piše Politico.

"Ako želimo da nas se ponovno shvati ozbiljno, morat ćemo naučiti jezik politike moći", izjavio je prošlog tjedna njemački kancelar Friedrich Merz. Od zabrana korištenja američkih videokonferencijskih alata za državne službenike, preko trgovinskih sporazuma s Indijom, do nastojanja da se diversificiraju europski dobavljači energije, jačaju napori za smanjenje europske ovisnosti o SAD-u.

Zaokret u začetku

Čelnici EU-a upozoravaju da se transatlantski odnosi vjerojatno neće vratiti na stanje prije Trumpa. Dužnosnici EU-a naglašavaju da je riječ o "smanjenju rizika" u odnosima s Amerikom, a ne o "razdvajanju", terminu koji podrazumijeva potpuni prekid gospodarskih i strateških veza.

Donedavno su se oba izraza uglavnom koristila za napore Europe da smanji ovisnost o Kini, no sada se sve češće spominju u kontekstu SAD-a, glavnog europskog trgovinskog partnera i jamca sigurnosti.

Ovaj zaokret je tek u začetku. SAD je i dalje daleko najveći trgovinski partner Europe i trebat će godine da se blok oslobodi američke tehnološke i vojne podrške, smatra Jean-Luc Demarty, bivši šef odjela za trgovinu Europske komisije.

"U trgovinskom smislu, SAD čini značajan dio našeg izvoza. To je mnogo, ali nije pitanje života i smrti", rekao je Demarty. U sklopu diversifikacije, Bruxelles je posljednjih mjeseci sklopio trgovinske sporazume s južnoameričkim blokom Mercosur, Indijom i Indonezijom, obnovio sporazum s Meksikom i oživio pregovore s Australijom.

Obrana Europe

Od završetka Drugog svjetskog rata, Europa se za sigurnost oslanjala na NATO, koji većinom financira SAD. Na nedavnom sastanku u Zagrebu, konzervativni europski čelnici, uključujući Merza, poručili su da je vrijeme da Unija ojača vlastitu klauzulu o uzajamnoj obrani, koja obvezuje članice da brane svaku napadnutu zemlju EU-a.

Iako postoji od 2009. godine, članak 42.7 Ugovora o EU rijetko se smatrao nužnim jer je istu svrhu ispunjavao članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Međutim, europske vlade počele su sumnjati bi li SAD doista priskočio u pomoć Europi.

Čelnici su u Zagrebu prihvatili novu ulogu EU-a kao sigurnosnog aktera i zadužili dvojicu, još neimenovanih, vođa da hitno izrade planove kako bi se europska klauzula pretvorila u čvrsto sigurnosno jamstvo. "Desetljećima su neke zemlje govorile: 'Imamo NATO, zašto bismo imali paralelne strukture?'

Nakon Trumpovog zveckanja oružjem oko Grenlanda, suočeni smo s nužnošću i moramo uspostaviti vojne zapovjedne strukture unutar EU-a", rekao je visoki diplomat EU-a pod uvjetom anonimnosti.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prošlog je tjedna poručio eurozastupnicima da svatko tko vjeruje da se Europa može braniti bez SAD-a "može samo nastaviti sanjati". Europa i dalje uvelike ovisi o američkim vojnim sposobnostima, osobito u podršci Ukrajini, no neki Europljani sada otvoreno govore o cijeni smanjenja ovisnosti o SAD-u i tvrde da je ona podnošljiva.

U potrazi za europskim rješenjima

Promjena raspoloženja najočitija je u tehnološkom sektoru, gdje ovisnost o platformama poput X-a, Mete i Googlea već dugo zabrinjava građane EU-a. Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona planira zabraniti dužnosnicima korištenje američkih videokonferencijskih alata, a slične poteze razmatra i Njemačka.

"Vrlo je jasno da Europa proživljava svoj trenutak neovisnosti. Tijekom protekle godine svi su zaista shvatili koliko je važno da ne ovisimo o jednoj zemlji ili jednoj tvrtki kada je riječ o nekim vrlo kritičnim tehnologijama", izjavila je povjerenica EU za tehnologiju Henna Virkkunen.

Francuska se sprema zabraniti javnim dužnosnicima korištenje američkih platformi poput Google Meeta, Zooma i Teamsa, a uskoro bi trebali prijeći na Visio, alat koji se temelji na infrastrukturi francuske tvrtke Outscale.

U Europskom parlamentu zastupnici pozivaju predsjednicu Robertu Metsolu da se odrekne američkog softvera i hardvera. U Njemačkoj političari traže njemačku ili europsku zamjenu za softver američke tvrtke za analizu podataka Palantir.

"Takva ovisnost o ključnim tehnologijama prirodno je velik problem", rekao je Sebastian Fiedler, zastupnik SPD-a. Čak i u Nizozemskoj jačaju pozivi da se osjetljive tehnologije zaštite od američkog utjecaja. Krajem siječnja u Davosu je njemačka poduzetnica Anna Zeiter najavila pokretanje europske društvene mreže W, koja bi trebala konkurirati Muskovom X-u.

Trend u energetici

Isti je trend vidljiv i u energetici. Sjedinjene Države osiguravaju više od četvrtine plina za EU, a taj bi se udio trebao dodatno povećati stupanjem na snagu potpune zabrane uvoza iz Rusije. No, dužnosnici EU-a upozoravaju na opasnost od povećanja ovisnosti o SAD-u na još jednom polju.

Povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen izjavio je prošle srijede da su Trumpove izjave o Grenlandu bile "jasno upozorenje" koje je pokazalo da se energetika više ne može promatrati odvojeno od geopolitike.

Prema njegovim riječima, kriza je pojačala zabrinutost da blok riskira "zamjenu jedne ovisnosti drugom", zbog čega Bruxelles pojačava napore u diversifikaciji i produbljuje razgovore s alternativnim dobavljačima poput Kanade, Katara i sjevernoafričkih zemalja.

Europska plaćanja

Pod povećalom su i platni sustavi, pri čemu zastupnici upozoravaju na preveliko oslanjanje na američke tvrtke poput Mastercarda i Vise. Digitalni euro, koji Europska središnja banka planira uvesti 2029. godine, trebao bi smanjiti tu ovisnost.

"S digitalnim eurom Europljani bi zadržali kontrolu nad svojim novcem, svojim izborima i svojom budućnošću", izjavila je prošle godine predsjednica ECB-a Christine Lagarde. Uz to, sve više europskih zemalja zagovara klauzule "Kupujmo europsko", kojima bi se pri trošenju javnog novca prednost dala europskim proizvođačima.

Vojna ulaganja

Program EU-a vrijedan 150 milijardi eura za jačanje obrambenih ulaganja, usvojen u svibnju prošle godine, propisuje da najviše 35 posto vrijednosti komponenti u nabavi smije potjecati izvan EU-a i partnerskih zemalja poput Norveške i Ukrajine, među koje se SAD ne ubraja.

Europske zemlje se i dalje uvelike oslanjaju na SAD za nadzor, izviđanje, obavještajne podatke i strateški prijevoz. No, Europska pučka stranka (EPP), moćna konzervativna grupacija, smatra da su to upravo područja u kojima Europa mora ojačati vlastite kapacitete.

U svom planu za 2026. godinu, usvojenom u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme za neovisnost", čelnici EPP-a naveli su da bi se načelo "Kupujmo europsko" trebalo primijeniti i na buduće prijedloge o zajedničkoj nabavi.