SILNE poplave prouzročene ledenim jezerima koja se oblikuju ili šire zbog klimatskih promjena prijete najmanje 15 milijuna ljudi u svijetu, ocjenjuje se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications. Četiri države posebno su izložene toj prijetnji: Indija, Pakistan, Kina i Peru, ističu znanstvenici koji su proveli prvu svjetsku procjenu zona kojima prijeti ta pojava.

Volumen jezera koja se formiraju raspadanjem ledenjaka u cijelom svijetu zbog globalnog zatopljenja narastao je za 50 posto u 30 godina, pokazuje prethodna studija objavljena 2020. na temelju satelitskih podataka. Ta su jezera osobito nestabilna zato što njihovu najčešću barijeru čine led i sedimenti sastavljeni od pokretnog stijenja i otpada i kada ih akumulirana voda probije mogu nastati poplave golemih razmjera i ubijati tisuće ljudi na tom putu. 

"Pritom najveću prijetnju ne čine zone s najvećim brojem ledenih jezera ili zone u kojima ona najbrže rastu. Opasnost dolazi ponajprije od broja ljudi koji žive u blizini i njihovih sposobnosti da se suoče s poplavama", objašnjava voditeljica studije Caroline Taylor, doktorandica na Sveučilištu Newcastle u Engleskoj.

Tako su ljetos tisuće ljudi poginule u poplavama izazvanima plavljenjem tih ledenih jezera u visokim planinama Azije, a istodobno tek šačica ljudi poginula je na sjeverozapadu Pacifika u Sjevernoj Americi, iako ta regija ima dvaput više takvih jezera.

1089 ledenih jezerskih bazena

Studija govori da nekih 90 milijuna ljudi u 30 zemalja živi u 1089 ledenih jezerskih bazena, a 15 milijuna njih živi manje od kilometra udaljeni od puta kojim bi poplave mogle krenuti. Samo u visokim azijskim planinama više od 9 milijuna ljudi izravno je na potencijalnoj liniji poplava ledenih jezera, od kojih je 5 milijuna na sjeveru Indije i Pakistana. 

Samo Pakistan ima više od 7000 glečera u spektakularnim planinama Himalaje, a ljetošnje razorne poplave ondje su zahvatile više od 33 milijuna ljudi.

Nedavna istraživanja pokazala su da će se do kraja stoljeća otopiti polovica od 215.000 glečera na Zemlji i četvrtina njihove mase i to čak i ako globalno zagrijavanje bude ograničeno na 1.5 stupnjeva Celzijevih.

Granica od 1.5 stupnjeva Celzijevih ambiciozan je cilj dogovoren Pariškim sporazumom o klimi, no mnogi znanstvenici ozbiljno dvoje u to da će cilj biti ostvaren. Za podizanje razine mora u proteklih sto godina trećina odgovornosti leži na topljenju glečera.