PROČELNICA zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić rekla je da, prema prvim procjenama, šteta od potresa u gradskim kulturnim objektima iznosi oko 140 milijuna kuna, no taj će se broj mijenjati nakon što se pristupi dubljoj analizi.

Nisu pregledana još 62 objekta

Na konferenciji za novinare, održanoj danas u Muzeju suvremene umjetnosti gdje je ured privremeno smješten jer su i njegovi prostori oštećeni, izvijestila je da je svih 39 ustanova kojima je Grad samostalan ili dijelom osnivač prijavilo štetu nastalu uslijed potresa na ukupno 91 objektu i prostoru.

Dosad je izvršen brzinski pregled statičara na 29 objekata, a nisu pregledana još 62 jer je u Zagrebu prijavljeno više od 20 tisuća šteta, a prioritet imaju objekti onih koji su ostali bez domova te zdravstva i školstva.

"Od 29 objekata i prostora, devet ih je označeno žutom bojom, a djelomično crvenom i Hrvatski školski muzej. Za njih 18 šteta je veća 500 tisuća kuna, a za 73 manja od toga, što je dobra vijest jer će te ustanove moći same i uz našu pomoć krenuti u sanaciju štete", rekla je.

Ovo su najteže stradali muzeji

Kao najteže stradale izdvojila je Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Umjetnički paviljon, Kazalište Komediju, Knjižnicu Marije Jurić Zagorke i Hrvatski školski muzej.

Kako bi se zaštitila ugrožena i oštećena muzejska građa, pregovara se sa Zagrebačkim velesajmom, koji bi mogao osigurati dostatnu kvadraturu za njezinu pohranu, dok će za najteže oštećene objekte trebati sufinanciranje iz europskih fondova gdje bi se mogla napraviti alokacija unutar postojećih područja u financijskoj perspektivi između 2021. i 2027. za obnovu objekata kulturne baštine, za što će politika EU biti fleksibilnija.

Privremena obustava proračuna do 25. svibnja

Vuković Runjić je najavila i da će mjera privremene obustave izvršavanja ovogodišnjeg proračuna, uvedena zbog koronavirusa i potresa, trajati do 25. svibnja. "Gradski ured nije mogao i ne može do isteka mjera isplaćivati programska sredstva, no unatoč tome intenzivno komuniciramo s našim korisnicima", istaknula je.

Dodala je da posebnu pozornost obraćaju na nezavisnu scenu, kulturne djelatnike koji nisu zaposleni u njihovim ustanovama i nemaju osigurana primanja, oni će biti prioritet kod isplate čim to bude moguće, a bit će i fleksibilni kod potpisivanja ugovora te će se izaći u susret u prilagođavanju novih uvjeta već prihvaćenih programa.

Izrazila je nadu da će i ovaj potres, kao i onaj iz 1880. godine, biti inspiracija za građenje nove prepoznatljivosti, čvršćeg grada koji će bolje odoljeti mogućim budućim potresima.