NEDAVNI ukrajinski napad na iranski brod u Kaspijskom jezeru potaknuo je zabrinutost zbog sve veće povezanosti rata u Ukrajini i napetosti s Iranom. Ukrajina tvrdi da je brod prevozio vojnu opremu iz Irana u Rusiju. S druge strane, iranski državni mediji, pozivajući se na veleposlanika u Rusiji Kazema Jalalija, navode da je teretni brod "Anna" napadnut dronovima dok je bio usidren pet kilometara od ušća rijeke Volge.

U eksploziji je poginuo jedan pomorac. Zbog incidenta, koji je opisao kao "čin agresije", Iran je pozvao na razgovor ukrajinskog otpravnika poslova. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su njegove snage izvele dalekometne udare na ruski ratni brod i "druga plovila" za koja Kijev tvrdi da su prevozila vojni teret. Ukrajina već dugo optužuje Iran da pomaže Rusiji isporukom i razvojem dronova, piše Deutsche Welle.

Teheran je priznao da je u prošlosti prodavao dronove Moskvi, ali odbacuje optužbe da šalje oružje Rusiji za rat u Ukrajini. Ukrajinska vojska, međutim, raspolaže opsežnim dokazima da su se dronovi Shahed, razvijeni po iranskom dizajnu, koristili tijekom cijelog sukoba koji traje više od četiri godine.

Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je samo u jednom danu u ožujku 2026. lansirala gotovo 950 dronova Shahed, Gerber i drugih letjelica. Iransko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Ukrajinu da pokušava geografski proširiti rat s Rusijom. Kijev, s druge strane, napade u Kaspijskom jezeru opravdava kao pokušaj ometanja ruskih opskrbnih pravaca.

Mogućnost iranskog odgovora

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da napad "ne može ostati bez odgovora". Unatoč tome, Ahmad Vakhshiteh iz moskovskog Centra za strateška istraživanja razvoja odnosa s Bliskim istokom rekao je za DW kako je malo vjerojatno da će Teheran odmah odgovoriti izravnim vojnim napadom.

"Vjerujem da će Islamska Republika izbjeći emocionalnu reakciju i odlučiti se za diplomatski umjesto vojnog odgovora", kazao je. To uključuje već provedeno pozivanje ukrajinskog diplomata, a otvara se i mogućnost iznošenja pitanja pred Vijeće sigurnosti UN-a. S druge strane, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na mreži X ocijenio je iranske optužbe "neopravdanima i neutemeljenima". "Režim u Teheranu izravni je sudionik ruske agresije na Ukrajinu i opskrbom oružja potiče kriminalni rat Moskve, koji od 2022. odnosi živote Ukrajinaca", napisao je. Dan kasnije, u telefonskom razgovoru s Aragčijem, Sibiha je ublažio ton i poručio da Ukrajina želi izbjeći nepotrebnu eskalaciju.

Ukrajinski stručnjak za Bliski istok Ihor Semivolos smatra da je vjerojatnost iranskog osvetničkog napada na Ukrajinu "vrlo mala". "Napadi na brodove ili luke u Kaspijskom jezeru jer su povezani s Rusijom posebna su priča. Međutim, iranski raketni napad na ukrajinski teritorij nešto je sasvim drugo. To bi bio izravan čin rata", objasnio je i dodao da bi takav potez "samo dodatno zakomplicirao položaj Irana". Slično misli i austrijski vojni stručnjak Markus Reisner, koji iranski raketni napad smatra malo vjerojatnim iako Teheran ima rakete takvog dometa. Prema njegovim riječima, Iran ima važnijih i vrjednijih ciljeva od bombardiranja Ukrajine.

Širenje sukoba ili prekid opskrbe?

Reisner također ne smatra da ovaj događaj znači da je Ukrajina sada u ratu s Iranom. Naglasio je da ukrajinska vojska od svibnja pojačava napade na pomorske ciljeve, posebno u Azovskom i Crnom moru, a dosad je pogođeno oko 200 ruskih brodova, tankera i tegljača. Cilj Ukrajine nije "otvaranje nove bojišnice protiv Irana, nego ometanje opskrbnih pravaca između Irana i Rusije preko Kaspijskog jezera", rekao je Reisner. Moskovski analitičar Vakhshiteh ipak smatra da se napad "može promatrati kao signal i pokazatelj da se geografski prostor ukrajinskog rata širi s Crnog na Kaspijsko jezero". S tim se slaže i Ihor Semivolos, koji smatra logičnim da Ukrajina proširi svoju strategiju nadzora pomorskih puteva i pokuša nametnuti opću pomorsku blokadu Rusiji na jugu.

Semivolos ističe kako nema izravnih dokaza da je operacija u Kaspijskom jezeru bila koordinirana sa Sjedinjenim Državama, niti se o tome javno raspravljalo. "Ali očito je da Ukrajina koristi američke obavještajne podatke. Stoga su Amerikanci najvjerojatnije bili upoznati s operacijom", smatra Semivolos.

Uloga Washingtona

Austrijski vojni analitičar Reisner naglašava da je vrijeme ukrajinskog napada ključno. "Zelenski ovime želi jasno pokazati da Kijev i Washington imaju zajedničkog neprijatelja u Iranu", kaže Reisner. Dodao je da se ukrajinski napad može tumačiti i kao poruka Kijeva da je Ukrajina u suprotstavljanju Iranu pouzdaniji saveznik Pentagona od nekih članica NATO-a. Zelenski se ovog tjedna u Washingtonu sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a odnosi Kijeva i Trumpove administracije poboljšali su se paralelno s ukrajinskim uspjesima na bojištu.

Izjava ukrajinskog ministra Sibihe pokazuje da Kijev sve više promatra Iran i Rusiju kao dijelove istog vojnog sustava. Ukrajina je također dokazala da ima taktičku inicijativu za izvođenje dalekometnih napada dronovima duboko unutar ruskog teritorija. Semivolos stoga očekuje da će Ukrajina nastaviti operacije u Kaspijskom jezeru, a vrijeme napada objašnjava činjenicom da vojska sada ima tehničke sposobnosti za takve udare.

Ako Ukrajina ponovno napadne iranske brodove, Teheran će se naći pred teškim strateškim izborom. Analitičar Vakhshiteh smatra da bi izravan iranski vojni odgovor protiv Ukrajine nosio rizik otvaranja nove bojišnice u trenutku kada se Iran već suočava s napadima na jugu zemlje. Vakhshiteh je spomenuo i mogućnost da bi Iran mogao tražiti neizravne načine za nanošenje štete Ukrajini, primjerice mjerama protiv brodskog prometa povezanog s ukrajinskim interesima. Ipak, takve opcije nose znatan rizik od eskalacije i zasad nema naznaka da ih je Teheran spreman primijeniti.