HRVATSKA bi mogla do 2030. uz iskorištavanje energije sunca i vjetra, a uzimajući u obzir da su i hidrocentrale obnovljiv izvor energije, biti 100 posto obnovljiva i samodostatna, bez uvoza, sažetak je predavanja o energetskoj tranziciji održanog u Karlovcu.

Elektrane na sunčanu energiju, vjetar, na geotermalnu energiju, energiju rijeka, biomasu, sve su to “obnovljivi izvori energije dostatni za sve naše potrebe, a sada već i isplative", rekao je na javnom predavanju profesor zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje Neven Duić govoreći o supstituciji fosilnih goriva i posebno ruskog plina.

Iskorištavanje pučinskog vjetra 

Sada se razmatra mogućnost iskorištavanja pučinskog vjetra na sjevernom Jadranu, s potencijalom od 10 GW i s time bi Hrvatska mogla postati od 2040. i izvoznikom električne energije, ako stvari sada dobro postavimo, smatra prof. Duić. Također procjenjuje da Hrvatska tako može postati i izvoznik zelenog vodika, odnosno vodika koji se proizvodi elektrolizom vode uz korištenje energije sunca ili vjetra.

Kao član Odjela energetskih sustava Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ) Duić smatra kako će se realizirati plan EU da se do 2030. godine povećaju solarni kapaciteti za 600 GW, što je više nego što je sadašnji europski vrh potrošnje ljeti u Europi. Hrvatska se u tom smislu također budi, rekao je.

Dodao je kako Sunce na Zemlju šalje osam tisuća puta više energije od one koju trošimo, te je Sunčeva energija potencijal za čije hvatanje smo razvili i tehnologiju, kao i za njeno pretvaranje u električnu energiju. Pritom se tehnologija razvila tako da je i sasvim isplativa ugradnja fotopanela, nekima se investicija vrati kroz četiri ili pet godina, a nekima kroz osam ili devet, napomenuo je.

Do 2024. bi kriza trebala biti "riješena"

Procjena je Europske unije da bi do 2024. “ako preživimo ovu zimu, posebno u nekim zemljama”, kriza trebala biti riješena i ruski energenti zamijenjeni drugima i to obnovljivima, rekao je.

Što se ove zime tiče vjerojatno je da će kućanstva koja se griju na plin ovu zimu morati smanjivati toplinu, podesiti termostate na 19 stupnjeva i toplije se oblačiti. No, dodao je, očekuje se da bi već u ožujku cijene plina počele padati, a do 2024. bi se u EU trebala naći zamjenska rješenja za ruski plin, putem dobave plina brodovima preko novih LNG terminala, ali i zbog “rapidnog” prelaska na obnovljive izvore energije, smatra Duić.

Odjel energetskih sustava HATZ-a i Grad Karlovac sustavno surađuju na pitanjima strateškog energetskog planiranja.

Za energetsku tranziciju Karlovca Duić je rekao kako se odnosi na geotermalne potencijale, a u kraćem roku i na mogućnost spajanja Toplane na Ilovcu, kojoj je energent drvni otpad, na sustav vrelovoda Gradske toplane koja sada vodu grije na plin. Karlovac u tranziciji može računati i na svoje rijeke, posebno za dizalice topline za obiteljske kuće, zaključio je prof. Duić.