DOK SE RUSIJA na bojištu u istočnoj Ukrajini bori s ostvarenjem napretka, sve više resursa ulaže u zračni rat. Ruski projektili i dronovi napadaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu snažnije i ranije nego prethodnih godina, a analitičari navode da je Kremlj proširio popis ciljeva kako bi dodatno oslabio ukrajinsko gospodarstvo. Neovisno istražno povjerenstvo Ujedinjenih naroda prošlog je tjedna zaključilo da je Rusija počinila ratne zločine i zločine protiv čovječnosti kada je namjerno napadala civilnu infrastrukturu, posebno ključne energetske sustave tijekom oštre zime 2025. na 2026. godinu. Stručnjaci predviđaju da će napadi ove zime biti još gori, a iako bi SAD sljedeći tjedan trebao posredovati u novim mirovnim pregovorima, ruski predsjednik Vladimir Putin samo pojačava udare, piše CNN.

Ruska zračna kampanja sada je "jasno usmjerena na uništenje ukrajinskog gospodarstva", rekao je John Lough, voditelj međunarodnih partnerstava u londonskom institutu New Eurasian Strategies Centre. On je za CNN izjavio kako vjeruje da mnogi saveznici Kijeva u Europi još nisu shvatili "koliko je situacija u Ukrajini ozbiljna" i koliki bi to financijski teret moglo predstavljati za europske partnere.

"Putin je zaključio da ne može pobijediti u Donbasu slanjem još ljudi u bitku i pokušajima proboja, jer su Ukrajinci zapravo imali relativno uspješno ljeto. Shvatio je da je jedini način da ih slomi zapravo uništenje gospodarstva, i to rade sustavno", objasnio je Lough. Cristian Vlas, istraživač za istočnu Europu u globalnom monitoru sukoba ACLED, kaže: "Ove zime svjedočit ćemo užasnoj humanitarnoj situaciji, i to mnogo ranije nego prošle godine. Ovo neće biti uobičajena zima."

Broj civilnih žrtava u Ukrajini najveći je od prvih mjeseci rata. Prema podacima koje je prikupio ACLED, u ruskim napadima do sada je u 2026. godini poginulo više od 2700 ukrajinskih civila. Broj ruskih napada na Ukrajinu u 2026. neprestano raste, s 3650 zabilježenih napada u siječnju na 5532 u listopadu. Povećali su se i ukrajinski napadi unutar Rusije, s 2302 udara izvedena u listopadu.

Ukrajinsko Ministarstvo obrane priopćilo je da je prošlog mjeseca pogodilo najmanje sedam ruskih tvrtki koje proizvode oružje, tri vojna aerodroma te ključne radarske i vojne komunikacijske objekte. Ovog ljeta Ukrajina je napala i skladišta najvećeg ruskog internetskog trgovca, Wildberriesa.

Industrija i izvoz žitarica kao novi ciljevi

Ruski napadi na ukrajinski izvoz preko Crnog mora, luke na Dunavu, industrijska skladišta, željezničku infrastrukturu i industriju čelika postali su svakodnevica. Dio te infrastrukture služi i u civilne i u vojne svrhe, ali stručnjaci ističu da su nedavni napadi bezobzirno ciljali isključivo civile. Najmanje 55 Ukrajinaca poginulo je u ponedjeljak kada je Rusija bombardirala školu u Zaporižju koja je služila kao sklonište i centar za pomoć, što je jedan od najsmrtonosnijih incidenata u sukobu koji traje već petu godinu. Moskva uporno negira da gađa civile.

Velike ukrajinske čeličane u Krivom Rihu i Zaporižju pogođene su balističkim projektilima između kolovoza i listopada, zbog čega su morale prekinuti rad. Grad Krivi Rih upozorio je na "ozbiljne socioekonomske posljedice" i gubitak prihoda za tisuće obitelji. "To su udarci na ukrajinsku poreznu bazu, a ne samo na 'industriju' u apstraktnom smislu. To izravno pogađa plaće ljudi", rekao je Vlas. Uz napade na druge važne sektore poput poljoprivrede i izvoza žitarica, Vlas dodaje da Moskva očito pokušava istovremeno izazvati niz ekonomskih šokova u cijelom ukrajinskom gospodarstvu.

"Ciljaju mjesta poput trgovačkih centara i skladišta, čime se remeti protok i prodaja robe", rekla je Kateryna Stepanenko, voditeljica ruskog tima na Institutu za proučavanje rata (ISW). Iako je Rusija prije uglavnom napadala noću, Stepanenko kaže da sada sve češće izvodi napade danju. Time djelomično želi prekinuti svakodnevne poslovne aktivnosti. "Tako se aktiviraju zračne uzbune, a tijekom njih mnoge ukrajinske državne institucije ili tvrtke zakonski ne smiju raditi, što zaustavlja poslovanje", izjavila je za CNN.

Napadi na energetsku infrastrukturu također ometaju gospodarstvo jer prekidi u opskrbi strujom i vodom teško pogađaju poduzeća. Ruske snage počele su gađati energetsku infrastrukturu i u dijelovima Ukrajine koji ranije nisu bili meta, poput grada Rivna na zapadu, što prema riječima Stepanenko stvara nove izazove za ionako preopterećenu ukrajinsku protuzračnu obranu.

Posljedice napada na energetiku se gomilaju, a mnoge ukrajinske elektrane oštećene su do te mjere da se ne mogu popraviti. "Moramo imati na umu kumulativni učinak ovog rata i golemi umor na ukrajinskoj strani. Uz ovakvo naprezanje samog tkiva gospodarstva, ovo je doista vrlo opasan trenutak", rekao je Lough.

Lokalne vlasti u Kijevu objavile su da od subote oko 40% zgrada nema grijanje. U međuvremenu je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha uputio još jedno oštro upozorenje ovog vikenda, dok je u Ukrajini padao prvi snijeg. "Moskva namjerno pokušava ostaviti milijune Ukrajinaca bez struje, grijanja i vode s dolaskom zime. Rusija pokušava postići hladnoćom i mrakom ono što ne može na bojnom polju", poručio je Sibiha.

Civili plaćaju cijenu

Veći broj civilnih žrtava posljedica je i toga što je Rusija proširila upotrebu dronova Šahid na mlazni pogon i "lutajućeg streljiva", oružja koje ukrajinske snage teško obaraju. Ukrajina radi na poboljšanju svojih sposobnosti presretanja, ali stručnjaci kažu da rusko oružje trenutno ima prednost. Ukrajina se također suočava s trajnim nedostatkom američkih presretača Patriot, koji su jedno od rijetkih obrambenih sredstava sposobnih srušiti ruski balistički projektil. Zbog toga "broj poginulih i ranjenih civila raste gotovo neprestano od travnja, ali skok broja smrtnih slučajeva početkom listopada je naprosto zastrašujući", rekao je Vlas iz ACLED-a.

Civili plaćaju visoku cijenu i na druge načine. Novo izvješće Međunarodnog odbora za spašavanje (IRC) pokazuje da u južnim i istočnim regijama Ukrajine financijske poteškoće tjeraju civile da napuštaju svoje domove ili se izlažu velikim rizicima kako bi zaradili. Primjerice, u nekim regijama IRC je otkrio da poljoprivrednici riskiraju živote radeći na poljima zagađenim minama samo kako bi zadržali bilo kakav izvor prihoda. Među stotinama kućanstava ispitanih u regiji Mikolajiv, 91 % izjavilo je da im je hitno potrebna financijska pomoć. U Dnjipropetrovsku je taj postotak iznosio 42 %.

"Nedostatak financijskih sredstava nije samo pitanje plaćanja računa. To stvara pritisak da se donose odluke koje mijenjaju život", rekla je Olga Kashuba, zamjenica direktora IRC-a za terensko upravljanje u Ukrajini. Ona je napomenula da je za mnoge civile u istočnoj Ukrajini sukob počeo uništavati živote i egzistenciju još 2014. godine, što znači da trpe ekonomski pritisak više od desetljeća. Kashuba, koja živi u Kijevu, i sama svjedoči sve većoj ekonomskoj tjeskobi svojih susjeda. Njezina lokalna tržnica zatvorena je nakon što je uništena u ruskom napadu.

U drugom nedavnom napadu pogođeno je obližnje skladište, a pritom je uništena zaliha robe brojnih malih prodavača knjiga. "Kada izgore trgovine, kada izgore skladišta... da, to utječe na dostupnost robe. Ali to je također izvor prihoda za tisuće ljudi", zaključila je Kashuba.