U ZAGREBU, Osijeku, Rijeci i Splitu jučer navečer održala se Europska noć istraživača koja okuplja hrvatske znanstvenike i istraživače kako bi interaktivnim sadržajem djeci i odraslima približili znanost i svoj rad.

Glavni cilj je izvući znanstvenike iz laboratorija na ulice, trgove, u shopping centre, odnosno na mjesta gdje se ljudi okupljaju i borave te da se ljudi na neočekivanim mjestima zaljube u znanost, ako su manji ili o njoj informiraju, ako su veći. 

Sveučilište u Zagrebu u istraživanju sudjeluje već 350 godina, a rektor je istaknuo kako činjenica da se zagrebačko Sveučilište nalazi među 400 do 500 najboljih sveučilišta u svijetu, odnosno među dva posto najboljih, znak da su djeca i mladi došli na dobro mjesto na kojem će se spremiti za budući život istraživača, znanstvenika i stručnjaka koji će pridonijeti boljoj budućnosti Hrvatske.

Boras: Državna matura možda nije potrebna

Boras je komentirao novinarima i medijske napise prema kojima je na hrvatskim fakultetima ostalo više od 11 tisuća mjesta slobodnih, od kojih gotovo tri tisuće na zagrebačkom Sveučilištu.

"Imali smo veće kvote od onoga što se inače upisuje. Namjerno držimo kvote malo većima da bismo mogli amortizirati želje mladih da studiraju jedne godine ovdje, jedne tamo. U prosjeku imamo isti broj studenata svake godine, tu nema nikakvih problema", ocijenio je Boras. 

Problem je, tvrdi, što je jako puno učenika palo državnu maturu. Istaknuo je kako je matura indikator srednjoškolskog znanja te da to zapravo nije test za prolaz na fakultet. Učenik koji položi obavezne predmete možda uopće nije kvalificiran da studira na fakultetu koji traži specifična znanja, dodao je. 

Naglasio je da su sveučilišta "dobrohotno prihvatila" rezultate državne mature, ali i da su jučer na Rektorskom zboru raspravljali treba li uopće ubuduće prihvatiti rezultate državne mature za upis na pojedini fakultet. 

Na konstataciju novinarke da neki fakulteti upravo zato traže dodatne provjere, uzvratio je da "onda možda ne treba matura". 

"Ne mogu od jedne na drugu godinu biti takvi drastični razmaci. To znači da testovi nisu profesionalno načinjeni. Ako je tri godine bilo jedno, a četvrti najedanput toliki pad, to izaziva znanstvenu sumnju", zaključio je.