DOK ČELNICI tehnoloških kompanija posljednjih mjeseci najavljuju da bi umjetna inteligencija već do 2030. mogla postati superiorna ljudima i oduzeti im oko 40% poslova, s druge strane neki od njih priznaju da bi se balon AI-ja prije toga mogao rasprsnuti jer financijski povrati ne opravdavaju golema ulaganja u tu tehnologiju.

AI već uzima poslove

Suosnivač Microsofta, milijarder Bill Gates, izjavio je da se umjetna inteligencija razvija tolikom brzinom da čak i njega iznenađuje. Prema riječima vodećih ljudi u industriji, AI već sada može obavljati brojne poslove jednako dobro kao i ljudi i pritom oduzima više radnih mjesta nego što ih otvara.

Primjerice, konzultantski div Accenture, koji pruža usluge iz područja tehnologije, upravljanja i digitalne transformacije, nedavno je otpustio više od 11.000 zaposlenika, navodeći da oni koji se ne mogu prekvalificirati za rad s AI-jem napuštaju organizaciju.

Izloženi vijestima o otpuštanjima uzrokovanim uvođenjem AI-ja, zaposlenici raznih kompanija pokušavaju predvidjeti kada će AI ugroziti njihovu profesiju. No ni stručnjaci se ne mogu složiti oko vremenskog okvira za to. Gates smatra da bi se sve moglo dogoditi toliko brzo da radnici jednostavno neće imati vremena za prilagodbu.

Moguće je pucanje balona poput dot.coma

No, isti ti čelni ljudi tehnoloških kompanija, poput direktora OpenAI-ja Sama Altmana i prvog čovjeka Mete Marka Zuckerberga, u zadnje vrijeme sve češće spominju mogućnost pucanja balona AI-ja.

Primjerice, Altman je nedavno za CNBC izjavio da je spreman voditi tvrtku s gubicima kako bi dao prednost rastu i ulaganjima. "To je ono što je potrebno da bismo isporučili AI", rekao je.

Njegova je logika jednostavna: prijašnje tehnološke revolucije, poput interneta, također su zahtijevale ogromna ulaganja u infrastrukturu.

Međutim, problem je u tome što AI tu ljestvicu podiže znatno više. Prema njegovim riječima, razina računalne infrastrukture potrebne za razvoj stvarne umjetne inteligencije je bez presedana.

Golema ulaganja, malen povrat

Prema nekim procjenama od 2013. do danas, svijet je uložio preko 750 milijardi dolara u AI, a zadnjih godina samo u SAD-u ulaže se preko 100 milijardi godišnje.

Altmanovo uvjerenje jasno potvrđuju poslovni potezi njegove tvrtke. Naime, OpenAI, čija je vrijednost procijenjena na oko 500 milijardi dolara, u posljednjih je nekoliko mjeseci sklopio niz golemih ugovora.

Nvidia je najavila ulaganje oko 100 milijardi dolara u OpenAI, čime se nadovezala na srpanjski ugovor kompanije s Oracleom vrijedan 300 milijardi dolara. CoreWeave je pak obećao isporučiti 22.4 milijarde dolara vrijednu AI infrastrukturu, a Broadcom je određen kao novi dobavljač čipova u poslu vrijednom 10 milijardi dolara.

Jedan od ključnih problema u toj priči je činjenica da svi ti partneri imaju udjele jedni u drugima i ostvaruju profite koji se dobrim dijelom temelje na međusobnom ugovaranju poslova. Primjerice, Nvidia kroz ulaganje u OpenAI istovremeno ostvaruje prihod od prodaje svojih vlastitih čipova toj istoj tvrtki.

Unatoč tim golemim ulaganjima, prema izjavama financijske direktorice Sarah Friar, OpenAI očekuje da će ove godine generirati "samo" 13 milijardi dolara prihoda.

Investitori stoga počinju izražavati sumnju da takav eksplozivan rast infrastrukture neće ostvariti odgovarajući povrat. Neki analitičari podsjećaju da su slični obrasci partnerstava i međusobnih ulaganja prethodili pucanju balona dot-com početkom 2000-ih.

Studija MIT-ja potvrđuje zabrinutost

Da zabrinutost nije bez temelja, pokazala je i studija MIT-a iz kolovoza 2025., objavljena pod nazivom "The GenAI Divide: State of AI in Business".

U njoj stoji da čak 95% AI pilot-projekata ne donosi povrat ulaganja. Unatoč tome što su tehnološke kompanije u posljednje tri godine uložile oko 40 milijardi dolara u AI projekte, velika većina njih nije ostvarila poslovne ciljeve, niti se približila komercijalnoj održivosti.

Studija je pokazala da je najveći problem nedostatak jasne strategije za implementaciju AI-ja i nerazumijevanje njegovih stvarnih mogućnosti. Drugim riječima, tvrtke ulažu u tehnologiju koju ne znaju ni koristiti ni monetizirati.

Zuckerberg priznao mogućnost pucanja balona

Zuckerberg priznaje da se AI sektor ponaša kao klasični balon. Brzi rast, ogromna ulaganja i nerealna očekivanja i njega podsjećaju na eru dot-coma. Međutim, iako priznaje da bi se balon mogao rasprsnuti, vjeruje da je još veći rizik ostati po strani.

"Ako gradiš presporo, a superinteligencija postane moguća za tri godine, a ti si planirao za pet, onda si izvan igre," izjavio je.

Zuckerberg smatra da se trenutna ulaganja u AI mogu usporediti s povijesnim infrastrukturnim projektima poput izgradnje željeznica ili internetske mreže, u kojima su mnoge tvrtke propale, ali je infrastruktura ostala i postala temelj za kasniji razvoj. Upozorava da se povijest može ponoviti - iako mnoge AI kompanije mogu propasti zbog previsokog duga, pogrešnih strategija ili pada potražnje, dugoročno bi same tehnologije mogle opstati i postati jednako nezaobilazne kao struja ili internet.

Meta je sama već duboko u toj priči. Tvrtka planira u razdoblju do 2028. godine uložiti najmanje 600 milijardi dolara u američku infrastrukturu, uključujući mrežu podatkovnih centara koji će poslužiti kao temelj za razvoj naprednih AI sustava. Osim toga, pokrenula je vlastiti laboratorij za razvoj superinteligencije za koji regrutira vrhunske stručnjake s višemilijunskim plaćama.

Zuckerberg pritom nije naivan. "Ako na kraju potrošimo par stotina milijardi dolara uzalud, to će, naravno, biti vrlo nesretno. No, rekao bih da je rizik veći s druge strane", istaknuo je.

Drugim riječima, on ne tvrdi da se balon neće rasprsnuti, već da si nitko tko želi igrati ulogu u budućnosti ne može dopustiti luksuz da ne riskira.

Meta ne ovisi samo o AI-ju

Zuckerberg ističe da opstanak Mete ne ovisi isključivo o uspjehu umjetne inteligencije, za razliku od nekih konkurenata poput OpenAI-ja i Anthropica. Njihov model, kako kaže, ovisi o stalnom dotoku kapitala i makroekonomskim uvjetima koji su izvan njihove kontrole.

Zuckerbergovo upozorenje da svi infrastrukturni baloni, pa i ovaj koji se trenutno stvara u AI sektoru, imaju tendenciju završiti slično, otvara važno pitanje: tko će preživjeti, a tko će nestati iz ove utrke? Povijest nas uči da tehnologija gotovo uvijek pobijedi, ali i da mnogi koji su je prvi financirali rijetko dočekaju njezin trijumf.

Jedan od klasičnih primjera ranog tehnološkog pionira koji je propao je Netscape, tvorac prvog popularnog internetskog preglednika koji je pokrenuo takozvani "rat preglednika". Unatoč početnom uspjehu, nije izdržao pritisak Microsofta koji je besplatno integrirao Internet Explorer u Windows. Nakon prodaje AOL-u, Netscape je nestao sa scene, a njegovi bivši inženjeri osnovali su Mozillu, dok je Google s Chromeom kasnije potpuno preuzeo dominaciju na tržištu.

Zasad, investitori još nisu digli ruke. Nasdaq i S&P 500 ruše rekorde zahvaljujući najavama iz AI sektora. No, kako su pokazali dot-com balon i financijska kriza 2008., burzovni entuzijazam zna biti krhka stvar.