Foto: Hina / Index Grafovi: PBZ

HRVATSKA postaje najrastrošnija članica Europske unije i tko god preuzme upravljanje zemljom u sljedećem mandatu, pred sobom će imati vrlo teške zadatke.

Prema prošli tjedan objavljenim Jesenskim prognozama Europske komisije, manjak u proračunu u 2016. godini iznosit će 4,7 posto čime smo ispred svih zemalja članica EU, čak i Grčke.

Iako je Hrvatska zahvaljujući "vanjskim" faktorima uspjela ove godine isplivati iz šestogodišnje recesije, ostvareni rast, koji bi do kraja godine trebao iznositi 1,1 posto, daleko je od potrebnog da bi se "zakrpali" strukturni nedostaci, tako da će ovo biti prvi mandat u kojem će ozbiljan zaokret biti neizbježan.

Blagi rast "dogodio" se kombinacijom utjecaja niskih cijena nafte, dobre turističke sezone te rastom izvoza koji je potaknut oporavkom zemalja koje su naši glavni vanjskotrgovinski partneri.



Sa druge strane, državna potrošnja koja je veća od prihoda i dalje je dizala javni dug koji je dosegnuo 300 milijardi kuna.

Europsko vijeće u kolovozu ove godine objavilo je Preporuke o Nacionalnom programu reformi u kojem identificira cijeli niz problema kojim će se buduća vlada morati baviti.

Europske institucije od Hrvatske su tražile da revidira rashode, što se posebno odnosi na troškove plaća, socijale i raznih subvencija, kako bi se otvorio prostor rashodima koji generiraju rast gospodarstva.

U Preporukama se spominje i porez na nekretnine, čiji prihodi su u Hrvatskoj, mjereno udjelom u BDP-u, među najnižima u Europi. Također, buduća vlada morat će uspostaviti učinkovitiji sustav kontrole trošenja proračunskog novca, ali i sustav upravljanja javnim dugom, na što su i domaći stručnjaci godinama upozoravali.

Hrvatska ima i problem neodrživog mirovinskog sustava, koji je opterećen velikim brojem prijevremenih umirovljenika, te cijelim nizom mirovinskih programa koji se ostvaruju prema posebnim propisima. Rana umirovljenja postala su učestala praksa jer sustav nije dovoljno "kažnjavao" rano umirovljenje smanjenjem mirovine.

U preporukama o nacionalnom programu reformi kao problem se spominje i nefleksibilan sustav plaća, koji onemogućuje prilagodbu realnoj situaciji. Upozorava se i na velike razlike u plaćama u javnom sektoru i državnim tvrtkama u odnosu na privatni sektor.

Problematična je i raspodjela nadležnosti između nacionalne razine i lokalnih uprava, što dovodi do nedovoljne učinkovitosti upravljanja javnim novcem. Loše funkcioniranje administracije na lokalnoj razini utječe na cijeli niz područja: ubiranje poreza, davanje socijalnih naknada, upravljanje sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, javnu nabavu i pružanje javnih usluga.

Hrvatska je pakao za sve koji u njoj pokušavaju bilo što raditi, tako da buduću vladu čeka reforma rada upravnih tijela, poboljšanje kontrole zakonodavstva, poboljšanje transparentnosti i predvidljivosti rada uprave te ubrzanje rada sudova.

Poseban problem su javna poduzeća koja su do sada služila za uhljebljivanje, a za koje EU traži poboljšanje kvalitete upravljanja te ubrzanje privatizacije za one tvrtke koje nisu u kategoriji "od strateškog interesa".

Ako uzmemo u obzir da je Hrvatska ušla u fazu visokih otplata duga po obveznicama, te na naplatu do 2025. godine stiže oko 19 milijardi kuna godišnje, uz gospodarski rast koji ne pokriva niti plaćanje kamata, jasno je da sljedeću vladu čeka drastično smanjenje troškova, ili prodaja državne imovine, a najvjerojatnije - oboje.