PRED Hrvatskom je možda i najizazovnija godina u novijoj povijesti. I hrvatsko je gospodarstvo korona kriza bacila na koljena, ali za razliku od većine drugih europskih zemalja, koje su pravi udar krize izazvane koronavirusom već osjetile, u hrvatskom slučaju, čini se, najteže posljedice korona udara na ekonomiju tek slijede.

Država je, naime, već znatno smanjila pomoć tvrtkama koje je korona kriza bacila na koljena. Osim toga, hrvatsko je gospodarstvo uvelike ovisno o turizmu, u kojem se okrene svaka peta kuna u zemlji, a upravo je turizam najteže pogođen korona krizom. Kada završi i ovo malo sezone što ćemo je imati u ovoj godini, brojnim tvrtkama neće preostati ništa drugo nego da podvuku crtu i odluče kojim će mjerama osigurati opstanak - otpuštanjima, rezanjem plaća ili kombinacijom oba modela.

Tek na jesen ćemo vidjeti prave razmjere krize

"Činjenica je da ćemo tek na jesen vidjeti prave razmjere krize kroz koju prolazimo. Naša ovisnost o turizmu je velika i izravna, ali postoji i neizravna ovisnost jer o turizmu puno toga ovisi. Tu dolaze u pitanje cijeli lanci opskrbe i ljudi koji rade za njih", upozorava za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Drugim riječima, o broju turista i njihovoj potrošnji ne ovise samo hoteli, restorani i privatni iznajmljivači nego i brojne druge djelatnosti, poput telekoma, prijevoza, maloprodaje, banaka i niza osobnih usluga. Sve one već godinama rastu na krilima uspješnih turističkih sezona: velik broj turista znači i veći promet u trgovinama, veće korištenje roaminga i veće naknade bankama. Ili, bolje reći, značio je jer će se sve to ove godine značajno promijeniti. Velik pad prihoda, u kombinaciji s izostankom većih vladinih potpora, stvorit će snažan pritisak na poduzetnike da režu troškove kako bi održali glavu iznad vode. Mnogi u tome neće ni uspjeti pa će, baš kao mnogi u vrijeme karantene, morati staviti ključ u bravu.

U takvom scenariju može se bez puno pretjerivanja reći kako Hrvatsku čeka vrlo teška jesen. Pojednostavljeno, gužve pred šalterima na burzi rada mogle bi biti poveće, a posla neće biti dovoljno. Oni poslovi koji se i budu nudili, bit će slabije plaćeni nego dosad. Kod onih koji zadrže posao, velike su šanse da će im plaće biti smanjene. I to ne samo u privatnom sektoru nego i u javnom jer će punjenje proračuna biti sve teže ostvariva misija.  

Već su krenula otpuštanja i rezanja plaća

"U manjim tvrtkama već ima otpuštanja, iako to nije u tako velikoj mjeri kako se očekivalo. Ima i značajnih rezanja plaća. Stoga se već sada može reći kako će životni standard nastaviti padati, no pitanje je kojom dinamikom jer će to ovisiti o zbivanjima vezanima uz koronavirus i o brzini oporavka naših vodećih vanjskotrgovinskih partnera, poput Njemačke i Italije", kaže za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. 

Samo za vrijeme lockdowna bez posla je ostalo 50 tisuća ljudi

U vrijeme lockdowna, koji je u Hrvatskoj trajao mjesec i pol, bez posla je, kako smo već pisali, ostalo oko 50.000 ljudi. Zatvaranje gospodarstva brojne je tvrtke otjeralo u propast, a i dio onih koje su opstale morao je rezati broj zaposlenih. Ne čudi stoga da nitko više ne zagovara ponavljanje karantene. Pa ipak, spirala otpuštanja mogla bi se ubrzati na jesen tako da se, kažu ekonomisti, ne bismo trebali čuditi ako kraj godine dočekamo s 200.000 nezaposlenih. Ili čak i više.

"Mislim da je to sasvim izgledna brojka. Štoviše, čak je i optimistična", strahuje Bejaković. 

Životni standard u Hrvatskoj već je potonuo 10 posto

Guverner HNB-a Boris Vujčić ocijenio je ovih dana da je životni standard u Hrvatskoj potonuo za 10 posto u odnosu na pretkrizno razdoblje. Teško je, međutim, očekivati da će sve stati na tome. Naprotiv, većina ekonomista slaže se da će životni standard u Hrvatskoj i u nastavku godine nastaviti padati.

U takvoj situaciji i banke će teže odobravati kredite. Onima kojima ih budu odobrile davat će ih po nepovoljnijim uvjetima od onih na koje smo navikli uoči korona krize.

Na urušavanje životnog standarda u Hrvatskoj ukazuju i prognoze makroekonomista i međunarodnih institucija. Tako je Europska komisija u svojim ljetnim prognozama ocijenila da će upravo Hrvatska biti među članicama koje će korona kriza najteže pogoditi unutar EU-kluba. U Bruxellesu nam, naime, sada prognoziraju pad ekonomske aktivnosti od čak 10,8 posto u ovoj godini, a više od nas potonut će jedino Italija i Španjolska. Pojedini ekonomisti govore čak i o većem padu BDP-a. 

 Ne može se stavljati znak jednakosti između ove krize i one 2009.

Ostvare li se te prognoze, 2020. godina bit će vjerojatno najteža godina u novijoj hrvatskoj povijesti. Usporedbe radi, 2009. godine naše je gospodarstvo potonulo 7,4 posto.

No, tada smo tek zakoračili u recesiju koja je u našem slučaju trajala punih šest godina. Unatoč tome, stručnjaci kažu kako se između dvije krize ne može stavljati znak jednakosti. 

"Sad više nema balona koji bi se trebali ispuhati"

"Situacija s prošlom recesijom i ovom novom, koju je uzrokovala pandemija koronavirusa, nije ista. Prošla je recesija izbila u financijskom sektoru, prelila se na nas i na nju su se zakačili naši domaći problemi i slabosti jer je naše gospodarstvo nefleksibilno. Ova kriza je uzrokovana koronavirusom i veći je i dublji šok od prethodne, iako, nadajmo se, privremen. Osim toga, naše je gospodarstvo uoči ove krize bilo u boljem stanju nego 2008. Može se reći kako, za razliku od prošle recesije, više nema balona koji bi se trebali ispuhati", pojašnjava Vizek.

Drukčije je i okruženje u kojem Hrvatska funkcionira. Za razliku od 2008. i 2009. godine, Hrvatska je danas članica EU, što joj ipak daje pristup znatno većoj pomoći od one na koju je mogla računati na početku posljednje recesije. Uz to, ušli smo u Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II), čekaonicu za euro, što nam svakako daje bolji status kada je riječ o svjetskoj financijskoj zajednici. No, članstvo u EU i pripreme za uvođenje eura imaju i svoje naličje jer će Hrvatska morati brže i odlučnije provoditi reforme nego dosad. 

Mali prostor za zaduživanje 

Osim toga, prostor za zaduživanje već sada nam je poprilično ograničen. Rupa u državnoj blagajni u ovoj bi godini mogla dosegnuti, kako prognoziraju makroekonomisti Raiffeisena, čak 7,1 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2009., prema podacima HNB-a, iznosila šest posto BDP-a. Kriteriji iz Maastrichta, koji su uvjet za uvođenje eura, dopuštaju proračunski manjak od tri posto BDP-a. U proteklom smo desetljeću znatno povećali i iznos javnoga duga, koji je 2009. Iznosio 48,7 posto BDP-a, što je bilo znatno ispod maastrichtske granice od 60 posto BDP-a, dok ćemo u ovoj godini, prema procjenama analitičara Raiffeisena, javni dug povećati na 84,6 posto BDP-a.

Već i ti podaci upućuju na zaključak da će vlada morati kombinirati rezanje proračunskih rashoda, odnosno reforme, s novim, ali ipak manjim zaduživanjem nego što bi joj trebalo te da će se morati više oslanjati na fondove EU. To opet znači, upozoravaju analitičari, da se ne bi trebao ponoviti scenarij iz prošle recesije, u kojoj je gotovo sav teret krize snosio privatni sektor.

>> Plenković više nema izbora: Mora ići u rezove i to odmah

Korona kriza će ostaviti ekonomsko groblje. Koliko će trajati oporavak? 

Otvorenim ostaje pitanje koliko će trajati oporavak od korona krize. Jasno je da će nova kriza iza sebe ostaviti ekonomsko groblje, ali posljednje prognoze Europske komisije, kao i niza analitičara, pokazuju da bismo u sljedećoj godini trebali imati oporavak. Tako nam u Bruxellesu za 2021. godinu navješćuju rast gospodarske aktivnosti od 7,5 posto. No sve te prognoze počivaju na pretpostavci da će se kretanje koronavirusa staviti pod nadzor, što u ovom trenutku ne izgleda vjerojatnim. To znači da bi se gospodarska agonija u Hrvatskoj i svijetu, ne nađu li se do kraja ove godine cjepivo i lijek, mogla produžiti i na sljedeću godinu.

"Pitanje je što će se događati u 2021. godini", napominje Bejaković.

Osim toga, pojedina istraživanja pokazuju i da bi promjene u ponašanju turista mogle biti dugotrajnije. Posljedice toga, s obzirom na svoju ovisnost o turizmu, mogla bi osjetiti upravo Hrvatska.

"Sve je izglednije da će promjene u ponašanju turista biti trajnijeg karaktera. Ako se te prognoze ostvare, onda će to biti snažan šok za najvažniju granu naše ekonomije", zaključuje Vizek.

Drugim riječima, i Hrvatska bi se, kao i ostatak Europe i svijeta, trebala pripremiti na dulji suživot s koronavirusom. I država, i tvrtke, i građani morat će pronaći nov način života u korona uvjetima.