VLASNIŠTVO ruskih banaka nad najvećim proizvođačem i trgovcem hranom u Hrvatskoj, koncernom Agrokor, otvara brojna neugodna pitanja o vezanom riziku u kontekstu rata u Ukrajini, piše Deutsche Welle.

"Nadajmo se da aktualna situacija neće na najgori mogući način razotkriti koliko smo pogriješili s Agrokorom u vrijeme njegova kraha i državnog spašavanja prije nekoliko godina", rekao je ekonomist Ljubo Jurčić o sadašnjim iskušenjima u koja silom prilika dospijeva najveći hrvatski tržišni protagonist u sektoru proizvodnje i trgovine hranom. Štoviše, to je ujedno najveći korisnik javnih poticaja u poljoprivredi. Rizični kontekst jest invazija Rusije na Ukrajinu, naravno, te prijetnja po europsku tzv. prehrambenu sigurnost.

Prodajom Sberbanke nije riješen problem udjela u Agrokoru

Većinski suvlasnici Agrokora, odnosno novije grupacije Fortenova koja je preuzela njegove sastavnice nakon navedenog kraha, jesu dvije ruske banke. Hrvatsku ispostavu jedne od njih, Sberbanka, matica je nedavno prodala državnoj Hrvatskoj poštanskoj banci.

Ipak, s time nije riješen i udio u Agrokoru, ostajući vezan za matičnu bankovnu instancu. Obje ruske banke, Sberbank i VTB, u međuvremenu su najavile prodaju svog vlasništva nad tom hrvatskom kompanijom, doduše. No dok se to ne dogodi, ostaje potencijalna izloženost Agrokora stresu izazvanom ratnim okolnostima, od kreditiranja do upravnih odnosa.

Jurčić: Strateška industrija se ne prodaje

U sličnom tonu se nelagoda osjeća s obzirom na ukupnu hrvatsku prehrambenu sigurnost, pored svih ostalih faktora, npr. globalne inflacije uzrokovane pandemijom. Akcijske mjere se pak kolokvijalno nazivaju i vatrogasnima, umjesto strateških ekonomsko-političkih koraka.

A potonji su morali biti poduzeti prije ikakve krize, upravo zbog preveniranja problema u takvim situacijama. "Nadležni fond", dodaje Jurčić, "nije smio djelovati na onakav način. Ispustili smo stratešku industriju izvan državnih ruku. To se tako nipošto ne radi."

"Trebalo je promijeniti samo jedan članak zakona i zadržati kompaniju u našim rukama. Izgubili smo ogroman kapital, a bojim se da ćemo, ako nešto ode ukrivo, na teži način naučiti što to znači. Agrokor je i dalje hrvatska pravna osoba, ali nemamo utjecaja na tokove u njemu", rekao je Jurčić.

"Zato se takve industrije ostavljaju pod državnim nadzorom, da im se poslovanje lakše usmjeri u domaćem interesu. Postoje razni načini da se to ostvari. Razvijenije zemlje to itekako znaju i prakticiraju", rezolutan je ovaj profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Brkić: Geopolitika je opet u igri

U sličnom smjeru razmišlja Luka Brkić, profesor ekonomske politike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. On upozorava da se isti problem očituje kod energetske politike Republike Hrvatske. Inače, da i to naglasimo, zanimljivo je kako se nagađa da bi i Agrokor nakon prodaje mogao završiti u rukama mađarskog kapitala, odnosno u vlasništvu jednog tajkuna koji se dovodi u vezu s državnim interesom i utjecajem službene Budimpešte. No, sugovornik DW-a napominje da se njegova opaska tiče bilo kojeg stranog vlasništva nad hrvatskim resursima.

"Strateškim resursima ili sektorima, naime, onima presudnim za elementarno preživljavanje države i naroda", pojašnjava Brkić za DW, "a to se ne smije prepuštati nekom imaginarnom tržištu, jer tamo ne nalazimo idealne konkurentske relacije."

"Prečesto su to, recimo, oligopolne strukture. Na benzinskim crpkama u RH stoga ne možete naći zaista različite cijene. Neoliberalna paradigma je utoliko promašena stvar, što možemo vidjeti sad kad se u igru vratila geopolitika, iako su gotovo svi tvrdili da je ona prošlost. Previše se olako povjerovalo u to."

Zanimljivi savjeti guvernera HNB-a i ministra Marića

Krize najzornije pokazuju da sam opstanak društvenih zajednica ovisi o posebnim državnim ekonomskim politikama umjesto slijepog podvrgavanja ekonomije dereguliranom tržištu.

"Da su te politike vođene valjano u slučaju Agrokor, bili bismo puno sigurniji. Jasno, to još ne znači da će nam se dogoditi nešto fatalno. Ali, gubi se iz vida i da RH ima još jedan spor u arbitraži, koji može izazvati nova preslagivanja vlasništva. To je moguća prijetnja, neizvjesnost svakako. Ne sugeriram da  postupimo kao Trump s Huaweijem, ali bolja zaštita nacionalne sigurnosti u ekonomiji nam je ipak neophodna", kaže Brkić.

On se povrh toga složio i s našom konstatacijom da različiti državni dužnosnici u hrvatskoj ekonomiji ispoljavaju jedan posve isti problematičan refleks, za što imamo primjere Borislava Vujčića i Zdravka Marića.

Guverner centralne banke RH i ministar financija na jednak su način, u razmaku od par mjeseci, savjetovali građane u vezi s rastom cijena. Obojica su javno predložili da, kad kupac uoči neopravdano visoku cijenu određenog artikla, ode u drugu trgovinu. Tamo će navodno pretrpjeti korektan trošak, bez dodataka koji nisu opravdani realnom inflacijom i sličnim uzrocima.

Već i primjer s cijenama benzina, koji je naveo Luka Brkić, pokazuje da takva potrošačka taktika ne bi spasila nikoga, naprotiv. Jer, bez državnog nadzora i sustava sankcija nije pametno očekivati da će ijedan trgovac propustiti šansu da ostvari ekstrazaradu pomoću svojevrsnog lova u mutnom. Ili to vrijedi za ogromnu većinu njih, a u kriznim vremenima nije dobro ostati na milost i nemilost trgovačkoj etici. Kad je posrijedi jedan koncern poput Agrokora te njegove delikatne vlasničke strukture, onda je ta izvjesnost još očiglednija.

Jurčić: Ne treba se izlagati riziku ni kad je sve normalno, a kamoli sad

"Treba pritom priznati i da u našem javnom prostoru danas ima dosta histerije u odnosu na Ruse", drži o tome Ljubo Jurčić, "i prema našem odnosu s njima. Ne bi trebalo pretjerivati, makar ne u pitanjima oko Agrokora. Ponavljam, tvrtka je domaća pravna osoba, a financije Rusa su pod sankcijama. To ne znači da Agrokor neće moći poslovati dok je njihov, nego da oni ne mogu iz njega iznijeti dobit ili utržak od prodaje udjela, zbog blokade računa. No ostaje zaključak da se ne treba izlagati riziku ni kad sve funkcionira normalno, kamoli sad."

Naposljetku, dodajmo kako sindikati vezani uz Agrokor ne žele javno iznositi stajališta o napetosti uslijed raspleta ili novog zapleta.

"Sindikat trgovine Hrvatske ne komentira procese vezane uz promjenu vlasništva, i samo vlasništvo, nad trgovačkim društvima u kojima djeluje. U tim društvima, pa i onim iz sustava Fortenove, bitna nam je stabilnost poslovanja društva i sigurnost radnih mjesta. Tamo imamo razvijen socijalni dijalog, potpisan kvalitetan kolektivni ugovor. Od početka godine, dogovorili smo i povećanje plaća za većinu radnika", rekla je Zlatica Štulić, predsjednica STH-a.