HRVATSKIH građana koji ovog ljeta planiraju odmor i ljetovanje nešto je manje nego lani, a među onima koji ostaju kod kuće najčešći razlog je nedostatak novca, pokazuje istraživanje o godišnjim odmorima tvrtke Alma Career Croatia, poznate po portalu MojPosao.

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika, među kojima je bilo 78 posto žena. Većinom je riječ o ljudima u dobi od oko 20 do oko 65 godina, zaposlenima u velikim i srednjim tvrtkama. Njih 32 posto reklo je da ovog ljeta ne planira ljetovanje, dok ih je lani bilo 27 posto.

Novac glavni razlog za ostanak kod kuće

Među onima koji ne planiraju ljetovanje, 60 posto navelo je da je glavni razlog nedostatak financijskih sredstava. Prošle godine taj je razlog navelo 56 posto ispitanika. Promjena se vidi i u broju dana godišnjeg odmora koje radnici planiraju koristiti tijekom ljeta.

Hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a dok su prije većinu dana koristili ljeti, u odnosu na 2025. raste broj onih koji tijekom ljeta planiraju koristiti manje dana. Ove godine porastao je udio zaposlenih koji planiraju iskoristiti najviše sedam dana godišnjeg odmora, na 21 posto, s lanjskih 15 posto.

Istodobno se prepolovio udio onih koji planiraju odmarati 21 dan ili dulje. Takvih je ove godine tri posto, dok ih je lani bilo sedam posto.

Najčešće odmaraju između osam i deset dana

Najčešći izbor i dalje je odmor od osam do deset dana, koji planira 37 posto ispitanika. Njih 29 posto planira odmor od 11 do 15 dana, a deset posto od 15 do 20 dana. Hrvatska je i dalje prvi izbor među destinacijama za 56 posto ispitanika, što je blizu lanjskih 58 posto. Veći pad zabilježen je među onima koji ovog ljeta planiraju putovanje u inozemstvo. Takvih je ove godine 17 posto, dok ih je lani bilo 21 posto.

Neograničeni godišnji zvuči privlačno, ali postoji sumnja

Istraživači navode da oni koji putuju u inozemstvo ondje češće ostaju ili vrlo kratko ili znatno dulje. Podsjetili su i na nedavna istraživanja u SAD-u o modelu neograničenog broja dana godišnjeg odmora. Hrvatski ispitanici takav su model ocijenili privlačnim, ali uz sumnju da bi ga bilo moguće kvalitetno i pošteno primijeniti u hrvatskom poslovnom okruženju.