OTOČIĆ Kastellorizo, koji izranja iz tirkiznih voda istočnog Sredozemlja samo dva kilometra od turske obale, nimalo ne izgleda kao središte međunarodnog incidenta.

A ni njegovi preplanuli stanovnici nisu zabrinuti, iako diplomatske napetosti rastu jer Turska, Grčka i njihovi saveznici pripremaju vojne vježbe u obližnjim vodama, što je zapravo pokazivanje mišića u sukobu oko prava na eksploataciju plina. 

"Nitko se ovdje ne boji", kaže 45-godišnji Giorgos Karaganis. 

"Navikli smo na te političke igrice i to otočane ne izbacuje iz njihove rutine", dodaje. 

Karaganis je rođen na tom otoku s lučicom i pastelnim kućama. Njegov brod svaki dan siječe vode između Kastelloriza i turskog kopna, prevozeći turiste na otok i otočane u kupovinu. 

"Radim ovo 30 godina, kao što je to moja obitelj radila prije mene. Nema razloga da se to promijeni", kaže. 

Trenutačno jedino pandemija koronavirusa donekle sprječava razmjenu između otoka i turskog grada Kasa s druge strane tjesnaca. 

Budući da je pola od 500 stanovnika otoka u oružanim snagama, ljudi u vojnim odorama i kupaćim kostimima jednako šeću uz obalu. 

Ali te vode, mirne poput ogledala, u suprotnosti su s međunarodnom nervozom oko prava na blago koje skrivaju ispod. 

"Mi smo prijatelji"

Kastellorizo je grčki otok koji je najudaljeniji od europskog kopna. Suha i stjenovita ispostava površine devet četvornih kilometara. 

Njegovi stanovnici odavno su se naviknuli da su glavna tema dugogodišnjeg grčko-turskog neprijateljstva, kaže 62-godišnja Foteini Dritsa, vlasnica suvenirnice.

Između grčkih otočana i Turaka preko puta "duboke su veze i prijateljstvo", naglašava. 

Zamjenik načelnika Stavros Amigdalos slaže se da imaju dobre odnose sa susjedima, zbratimljeni su s gradom sa suprotne strane, zajedno organiziraju kulturne festivale, ekonomske veze su velike.

I dok se politički pritisak gomila u udaljenim prijestolnicama, "mi ostajemo mirni i ništa se ne mijenja u našoj svakodnevici",  dodaje Amigdalos. 

Turska ratna mornarica ispratila je 10. kolovoza istraživački brod Oruc Reis u vode južno od Kastelloriza.

Bio je to odgovor na dogovor Grčke i Egipta potpisan četiri dana prije o razgraničenju pomorskih ekonomskih zona dviju zemalja. Ankari je pao mrak na oči jer je Grčka pritom vode oko Kastelloriza navela kao svoje. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan odmah je rekao da neće dopustiti da se "Turska svede samo na obalu".

"Evo, Turci samo što ne napadnu"

Direktor Grčke zaklade za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP) Panajotis Cakonas kaže da bi se dvije zemlje trebale obratiti međunarodnom tribunalu da im odredi morsku granicu. 

Prije toga obje zemlje pokazuju snagu vojnim vježbama i nastoje na svoju stranu privući što više saveznika. 

"Vježbe se odvijaju na otvorenom moru, a život na otoku se ne mijenja", kazao je jedan pripadnik grčke obalne straže koji je želio ostati anoniman. 

"Tako je otkako se sam se rodio", kaže ribar Dimitries Ahladiotis. "Evo, sutra će Turci napasti otok", dodaje smijući se. 

U međuvremenu jedino što uzrokuje mreškanje u kristalno čistim vodama oko Kastelloriza morske su kornjače. 

Turska prijeti Grčkoj ratom ako prošire teritorij na moru

Moguće grčko proširenje teritorijalnih voda duž morske granice prema Turskoj smatrat će se povodom za rat, rekao je u subotu turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

"Oni (Grci) ne smiju proširiti svoje teritorijalne vode u Egejskom moru na 12 milja", rekao je Cavusoglu, referirajući se na more koje dijeli dvije mediteranske zemlje. "To bi bio povod za rat, casus belli", rekao je Cavusoglu, pozivajući se na deklaraciju turskog parlamenta iz 1995. godine.

I Turska i Grčka imaju šest milja teritorijalnog mora u Egejskom moru, gdje se nalazi veliki broj grčkih otoka nedaleko od turske obale. Te dvije susjedne zemlje, članice NATO-a, spore se posljednjih dana oko turskih planova za istraživanje podmorja istočnog Sredozemlja, za koje se vjeruje da je bogato naftom i plinom.

Tursko upozorenje uslijedilo je nakon što je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis prošlog tjedna objavio da će se grčke teritorijalne vode na zapadnoj strani koja je okrenuta prema Italiji proširiti sa šest na 12 milja. Mitsotakis je također rekao da bi Grčka mogla proširiti svoje teritorijalne vode i na drugim područjima.

"Ne tiče nas se ako proširuju svoje teritorijalno more u Jonskom moru ... ali naše stajalište oko Egejskog mora potpuno je jasno", rekao je Cavusoglu.