U 20 ZAGREBAČKIH osnovnih škola ovaj mjesec počet će program prevencije vršnjačkog nasilja "Za sigurno i poticajno okruženje u školama", koji provodi Grad u suradnji s UNICEF-om i Savjetovalištem Luka Ritz, najavila je u srijedu zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec.

Istaknula je da je riječ o programu koji je prošao evaluaciju i dokazano smanjuje pojavnosti vršnjačkog nasilja u školama. U sedam osnovnih škola je u pilot fazi, a ovaj mjesec počet će se provoditi u njih 20. "Cilj Grada Zagreba je pružiti svim zagrebačkim školama trajnu podršku u borbi protiv vršnjačkog nasilja", poručila je Dolenec.

Program je izmijenjen da odgovori na suvremene potrebe djece i roditelja

Sastavni dio projekta je i snaženje kapaciteta "Savjetovališta Luka Ritz", dodala je, koje ima iskustvo rada s djecom koja pokazuju rizično ponašanje, a u sklopu projekta postat će trajno mjesto izvrsnosti i podrške školama.   

Voditeljica Odjela za zaštitu djece Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Martina Tomić Latinac rekla je da je taj program UNICEF provodio od 2003. do 2012. u više od 300 škola, a sada su ga u suradnji s Gradom Zagrebom i "Savjetovalištem Luka Ritz" izmijenili kako bi odgovarao na suvremene potrebe djece i roditelja, te su educirali nove stručnjake.  

Tomić Latinac istaknula je da se program temelji na načelu "odgovor cijele škole", prepoznajući da škola ne može sama odgovoriti na sve problema i nužna je uključenost drugih dionika.

Rekla je da je jedna od najvažnijih vrijednosti programa da školi donose vanjskog stručnjaka - mentora koji vodi i osnažuje učitelje i priprema ih za rad s djecom i roditeljima. Osnažuju i djecu "promatrače", jer je istraživanje pokazalo da 60 posto djece u Zagrebu kaže da im je jako žao kad vide da njihovi vršnjaci trpe nasilje, da bi rado pomogli, ali ne znaju kako.   

Najučestalije verbalno nasilje

Rezultati istraživanja o tradicionalnim oblicima vršnjačkog nasilja (tjelesno i verbalno) pokazali su da je među učenicima osnovnih škola najučestalije verbalno nasilje - doživjelo ga je 75 posto anketiranih, a gotovo 60 posto ih priznaje činjenje verbalnog nasilja i to najčešće u obliku ogovaranja i ismijavanja.

Kada je u pitanju izloženost elektroničkom nasilju, najčešći oblici kojima su izloženi učenici u osnovnoj školi bilo kao žrtve ili počinitelji, odnose se na ružno govorenje o nekome putem interneta ili poruka te isključivanje ili ignoriranje na društvenim mrežama, u aplikacijama za dopisivanje i/ili u chatu, a pojavnost elektroničkog nasilja se značajno povećava nakon petog razreda. 

Istraživanje je pokazalo i da su posljedice izloženosti tradicionalnim oblicima vršnjačkog nasilja najčešće usamljenost, samoozljeđivanje i suicidalne ideacije, a kao posljedice izloženosti elektroničkom nasilju izdvaja usamljenost i samoozljeđivanje.