ARGENTINSKI predsjednik Javier Milei želi privući ulaganja u podatkovne centre za umjetnu inteligenciju (AI) poreznim olakšicama i minimalnom regulacijom. Cilj je Patagonija, hladna regija na jugu zemlje koja postaje sve privlačnija za takva postrojenja, prenosi Euronews.

Dok se u SAD-u i Europi pojedine zajednice protive gradnji podatkovnih centara, argentinska vlada nudi drukčiji pristup. Milei poručuje da neće regulirati umjetnu inteligenciju i predlaže smanjenje poreza na dobit za velike projekte, o čemu još mora odlučiti Senat.

Patagonija nudi obilje praznog zemljišta, hladan zrak i snažne vjetrove, a plin iz škriljevca s nalazišta Vaca Muerta može se koristiti za napajanje i hlađenje centara. Milei, poput svog saveznika Donalda Trumpa, često objavljuje slike stvorene umjetnom inteligencijom. Predložio je i osnivanje "neljudskih korporacija" kojima bi potpuno upravljali AI agenti.

"Nećemo regulirati umjetnu inteligenciju", izjavio je Milei prošlog mjeseca u Američkoj gospodarskoj komori u Washingtonu. "Ostat će slobodna." Evidencija posjetitelja pokazuje da su se proteklih mjeseci s Mileijem i suradnicima sastajali brojni predstavnici tehnološkog sektora, među njima investitor Peter Thiel te predstavnici OpenAI-ja, Amazona, Googlea, Oraclea i tvrtki specijaliziranih za podatkovne centre.

Prema zapisima Ministarstva vanjskih poslova, tvrtka Crusoe, koja je sudjelovala u gradnji glavnog kampusa OpenAI-ja u Teksasu, ove je godine zatražila razgovore s argentinskim energetskim dužnosnicima o ulaganjima uz potporu američke vlade.  "U gusto naseljenim dijelovima SAD-a i Europe postoji velik pritisak na mrežu i vodi se borba oko toga tko bi trebao dobiti struju", izjavila je Marta Zlotkowska, voditeljica međunarodnog razvoja u tvrtki Green Capital.

Ta poljska tvrtka za obnovljivu energiju planira u Patagoniji izgraditi podatkovni centar vrijedan tri milijarde dolara (2.7 milijardi eura) i iznajmljivati ga velikim tehnološkim tvrtkama za AI izračune. Još nije osigurala klijenta. "Usporedili smo potencijalne lokacije za projekt diljem svijeta i Argentina – točnije Patagonija – ispala je najbolja u svakoj kategoriji", rekla je Zlotkowska.

Obećanja Patagonije za AI

Kako bi privukao tvrtke oprezne zbog argentinske ekonomske nestabilnosti, Milei promovira poticaje koji bi smanjili porez na dobit s 25 na 15 posto za projekte vrijedne najmanje milijardu dolara u AI sektoru i drugim novim industrijama. Mjeru još mora odobriti Senat.

Nije jasno kakvu će korist imati sami Argentinci. Podatkovni centri otvaraju malo radnih mjesta, a predloženi poticaji ne obvezuju tvrtke da rezerviraju računalne kapacitete za lokalnu upotrebu ili objavljuju potrošnju energije i vode.

"Ne govorimo o podatkovnim centrima koji su dizajnirani da ojačaju argentinski tehnološki suverenitet", rekao je Alan Rocha Varsanyi, istraživač u argentinskoj ekološkoj skupini Observatorio Petrolero Sur. "Računalni kapaciteti izvozit će se kamo god OpenAI ili druge tvrtke budu trebale."

Nacrti, ali još ne i bageri

Unatoč Mileijevim najavama, Argentina zaostaje u utrci za regionalno središte podatkovnih centara. Susjedne zemlje već nude jeftino zemljište, obnovljivu energiju i sve bolje optičke veze s američkim tehnološkim divovima.

Milei tvrdi da odbijanje regulacije Argentini daje prednost jer su EU i sve više američkih saveznih država uveli nova pravila. Kritičari upozoravaju da tako umjetna inteligencija dolazi bez zaštite od rizika, od masovnog nadzora do kibernetičkih napada.

"Bez pravila će Argentina postati laboratorij – kao kad tvrtke odlaze u zemlje u razvoju testirati čudne lijekove koje ne smiju testirati u razvijenim državama", rekao je Nicolás Wolovick, profesor računalnih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Córdobi. Milei bi slične kritike mogao čuti sljedeći tjedan, kada papa Lav XIV., koji je upozoravao na prijetnje umjetne inteligencije čovječanstvu, posjeti Argentinu tijekom latinoameričke turneje.

Čak i neki članovi vlade priznaju da Mileijevo protivljenje regulaciji otežava uspostavu jasnih pravila. Visoki dužnosnik, koji nije ovlašten govoriti za medije, kaže da tvrtke čekaju pravila o treniranju AI modela na autorskim djelima i slanju osobnih podataka u inozemstvo.

Serveri i ovce

U stočarskim krajevima visoravni pokrajine Chubut život se tradicionalno vrti oko uzgoja i striženja ovaca. No, proizvodnja vune trpi zbog desetljeća suše, prekomjerne ispaše i rasta troškova. Neki stočari zato vide priliku u halama ispunjenima serverima.

"Uzgajivači ovaca intenzivno traže alternative koje bi im donijele dodatne prihode", rekao je Francisco Sáenz, poljoprivredni inženjer i stočar četvrte generacije. Njegova obitelj jedna je od 14 vlasnika koji su Green Capitalu iznajmili ukupno 130.000 hektara za planirani podatkovni centar. Stočari očekuju da će nastaviti uzgajati ovce uz buduće postrojenje.

Gradnja ne bi trebala početi prije 2028. Kada bi kampus radio punim kapacitetom, godišnje bi trošio oko 2.7 puta više struje nego cijeli Buenos Aires 2025. godine. Green Capital obećava da će svu struju proizvoditi sam pomoću vjetroturbina, solarnih farmi i plinskih generatora kako ne bi opteretio argentinsku mrežu.

Pokrajinski dužnosnici očekuju milijarde dolara ulaganja, visokokvalificirana radna mjesta i tržište za višak energije vjetra. No, stanovnici obližnjeg Trelewa kažu da ne mogu provjeriti ta obećanja. Ekološke studije još traju, dozvole se čekaju, a tvrtka nije navela koliko će vode trebati niti koliki će dio energije dolaziti iz plina.

"Informacija je jednostavno premalo", rekla je 46-godišnja Cristina Gibón, koja strahuje od ekoloških posljedica. "Možda ćemo mi imati vode dok ne ostarimo, ali naša djeca će ostati ovdje i neće imati te resurse." Zbog takvih strahova manja skupina građana Trelewa organizirala se na internetu i glavnom trgu pod sloganom "Trelew slobodan od podatkovnih centara".

U Kongresu su zastupnici nedavno optužili Mileija da "rasprodaje zemlju" tijekom saslušanja o interesima milijardera Petera Thiela u Argentini. Oporba je prisilila predsjednika da izmijeni zakon o olakšavanju stranog vlasništva nad zemljom i zaustavila plan da AI agenti upravljaju tvrtkama. Na obiteljskoj farmi Sáenz u tome vidi poznati argentinski refleks.

"Kad god strana tvrtka želi uložiti velik novac u Argentinu, jave se brojne kritike. Prva reakcija mnogih je: 'Ne, to su strašni ljudi koji dolaze izvana uzeti naše resurse'", rekao je. "Ne kažem da su velike korporacije nešto najbolje na svijetu. Samo kažem da, kad pogledam druge zemlje, tamo vidim stabilna gospodarstva."