DOK JE BRUXELLES ovog tjedna bio pod snijegom, dužnosnici iz veleposlanstava i europskih institucija vraćali su se s blagdana u šokantnu novu stvarnost.

Operacija Donalda Trumpa usmjerena na uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venezueli djelovala je poput hladnog tuša na najviše dužnosnike EU-a i ostavila ih bez teksta. No, to je bio tek početak - uslijedilo je dovođenje u pitanje NATO-a, prijetnje Kubi i Iranu te izjava da Grenland mora postati američki posjed radi nacionalne sigurnosti, neovisno o volji saveznika koji ga kontroliraju, piše Politico.

"Ne trebam međunarodno pravo"

"Ne trebam međunarodno pravo", izjavio je Trump u intervjuu za New York Times. Međutim, međunarodno pravo treba Trumpa. Njegov pristup predstavlja egzistencijalnu prijetnju ne samo globalnim sporazumima poput Pariškog klimatskog sporazuma, već i samoj Europskoj uniji, najvećoj svjetskoj tvornici međunarodnog zakonodavstva. Svake godine EU proizvede više od 2000 pravnih akata koji usmjeravaju život njezinih 27 članica.

U svijetu kojim dominira Amerika, gdje vladavina prava nije bitna, zakonodavni stroj EU-a mogao bi brzo postati neobičan anakronizam. Prvi tjedan 2026. godine ponovno je razotkrio paralizu i nemoć europskog vodstva da odgovori američkom predsjedniku koji se ponosno hvali da ga jedino može zaustaviti njegov vlastiti osjećaj "morala".

"Ovo je važan trenutak"

"Ovo je vrlo važan trenutak", rekao je jedan diplomat iz europske zemlje, kojem je, kao i drugima, zajamčena anonimnost. "Postojala je tendencija u europskim medijima da se izruguju Trumpu i njegovim ljudima te ih prikazuju kao glupe, a ponekad čak i kao luđake. Mislim da je to pogrešno. Oni su iznimno sposobni."

Njihova misija je, dodaje diplomat, posve jasna: učiniti sve što je potrebno za promicanje interesa SAD-a i Trumpove administracije. Bijelu kuću nije briga za savezništvo s Europom i više je nego spremna kritizirati, prijetiti i maltretirati stari kontinent. "Ovo ne može biti iznenađenje", zaključio je.

Ukrajinska kočnica

Ipak, gotovo godinu dana nakon početka Trumpovog drugog mandata, europski čelnici nikada nisu na strateškoj razini formalno raspravljali o novoj distanci Amerike od njezinih nekad bliskih saveznika. "O tome se mora raspravljati", rekao je isti diplomat. "Razlog zašto nismo imali potpunu raspravu o tome je Ukrajina."

Upravo tu leži srž napetosti koja paralizira europski odgovor. Baš kao što Europa i dalje ovisi o NATO-u za svoju sigurnost, unatoč obećanjima o samostalnosti, očajnički joj je potrebna i američka podrška za postizanje prihvatljivog primirja u Ukrajini.

Sastanak saveznika Ukrajine u takozvanoj koaliciji voljnih ovog se tjedna približio planu prema kojem bi SAD pružio vojnu podršku kao jamstvo bilo kakvog mirovnog sporazuma. Međutim, zajednička izjava više od 30 vlada nije sadržavala specifičnosti o američkoj ulozi, a Trumpovi predstavnici nisu je potpisali. Ovo je opasno delikatan trenutak za Ukrajinu, a otvaranje sukoba s Trumpom bilo bi iznimno rizično.

Macron među najotvorenijima

Problem je u tome što će se, bez otvorene rasprave o novom stanju Zapada, čelnici teško izboriti za političku podršku potrebnu za golemu promjenu vanjske politike, koja bi značila udaljavanje od SAD-a, a možda i od NATO-a.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je među najotvorenijima, upozorivši u ovotjednom govoru da SAD namjerava podijeliti svijet na sfere utjecaja. "Sjedinjene Države su etablirana sila koja se postupno okreće od nekih svojih saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila koja je nekada promicala", rekao je Macron, dodavši da Europa ne smije prihvatiti "novi kolonijalizam" i da mora ulagati u "stratešku autonomiju".

Ipak, sam Macron sada je slabiji nego ikad, s blokiranim parlamentom i jačanjem krajnje desnice. Iako mnogi diplomati dijele njegovu procjenu, svjesni su da njegov glas u Bruxellesu više nema istu težinu. Čak i ako se Trumpa uspije nagovoriti da podrži Europu ili pošalje trupe u Ukrajinu, ostaje pitanje koliko bi vrijedio američki potpis na bilo kakvom sporazumu. "Na kraju krajeva", rekao je drugi europski diplomat, "nemate nikakvih jamstava da će stvari uspjeti."

Problem seže dalje od Bruxellesa

Irelevantnost EU-a u Trumpovom novom svjetskom poretku vidljiva je posvuda. U Gazi, EU nema nikakvu buduću ulogu u mirovnom procesu, unatoč tome što je najveći donator pomoći. Dok iranski prosvjednici pokušavaju srušiti režim u Teheranu, europski čelnici nude tek pokoju toplu riječ.

"Europa je izgubila svoj put i nisam siguran da ima ulogu igrati bilo gdje u svijetu, osim u Ukrajini", rekao je jedan visoki diplomat izvan EU-a, ističući "podjele" na vrhu kao ključnu slabost. Kao primjer naveo je činjenicu da nakon američke operacije u Venezueli nitko ne govori u ime Europe. Zasebne izjave objavili su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas.

"Što možemo Rusiji kad se ne protivimo kad Amerika to radi u Venezueli?" 

Pritom je izjavu Kaje Kallas, koja poziva na "mir i suzdržanost" i poštivanje međunarodnog prava, potpisalo samo 26 država članica - Mađarska je to odbila.

Američki izazov svjetskom poretku noćna je mora koja seže daleko izvan Bruxellesa. Britanski premijer Keir Starmer, i sam odvjetnik, prije dolaska na vlast kritizirao je Trumpovo nepoštivanje međunarodnog prava. Sada može ponuditi samo najslabije komentare, odbijajući se izjasniti o zakonitosti operacije u Venezueli.

"Kakvu polugu utjecaja možemo imati nad Rusijom kada se ne protivimo kada SAD to čini u Venezueli?" upitao je drugi europski diplomat.

"Svijet sada funkcionira potpuno drugačije"

Čak i kad je riječ o Trumpovim ambicijama da preuzme Grenland - dio teritorija Danske, članice NATO-a - Europljani su svoje odgovore sročili najblažim mogućim terminima. "Zakon je jači od sile", bilo je najbolje što je von der Leyen uspjela izreći. Nije jasno je li u pravu.

"Svijet se više ne temelji na europskim vrijednostima", zaključio je visoki diplomat. "Svijet funkcionira potpuno drugačije. Europa mora pronaći svoj put."