SABORSKI zastupnici su danas, uz određeni oprez, podržali razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj u civilne svrhe, naglasivši važnost energetske sigurnosti, ali i važnost široke javne rasprave i konsenzusa o temi kao što je izgradnja nuklearne elektrane.

Nuklearna energija donosi energetsku sigurnost, suverenost i gospodarsku stabilnost, suglasili su se vladajući i oporba, raspravljajući o Prijedlogu zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, kojim se planira uspostaviti okvir za proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama.

"Hrvatskoj treba stabilna, pouzdana i čista energija, a to nuklearna energija jest", kazao je Marin Miletić (Most).

Sličnog je stava i Vesna Vučemilović (NZ), koja naglašava da živimo u složenim geopolitičkim okolnostima te da je ključno biti neovisan i samodostatan u proizvodnji energije.

Ivan Penava (DP) kaže da trenutna situacija na Bliskom istoku i izloženost građana rastu cijena zahtijevaju zakon kakav je predloženi, a koji donosi gospodarsku stabilnost.

To je potvrdio i Miro Totgergeli (HDZ), podsjetivši da nuklearne elektrane omogućuju predvidljiv trošak i stabilne cijene električne energije 24 sata dnevno, neovisno o vanjskim energetskim krizama.

Oporba traži konsenzus i jasne lokacije

Dalibor Paus (IDS) tvrdi da aktualna Strategija energetskog razvoja Hrvatske ne predviđa izgradnju nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju, a Anka Mrak Taritaš (GLAS) inzistira na tome da se moraju precizno definirati lokacije budućih postrojenja.

Marijana Puljak (Centar) poručila je da projekt koji će nadživjeti brojne vlade mora imati snažan parlamentarni nadzor i širok politički konsenzus.

"U ovom trenutku nemamo ni odluku o lokaciji, ni o tehnologiji, niti jasan način financiranja", kazao je Marin Živković (Možemo!), koji jako ambicioznim smatra cilj da Hrvatska do 2040. godine proizvodi najmanje 30 posto električne energije iz nuklearnih izvora.

Ministar: Zakon ne spominje nikakve lokacije, o tome će odlučivati struka

"Jesmo i moramo biti ambiciozni, idemo u korak s najrazvijenijim ekonomijama svijeta, a razgovori s ponuđačima tehnologija daju nam za pravo da to može biti i bitno prije", odgovorio mu je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je zakon predstavio zastupnicima.

Naveo je kako po brzini izgradnje nuklearnih elektrana prednjači Kina s 58 mjeseci, a da je ostatak svijeta na 62 mjeseca, čime je odgovorio Borisu Piližoti (SDP) na pitanje o mogućim rokovima izgradnje i početku rada nuklearke.

Naglasio je da se kod donošenja odluka o nuklearnoj energiji predviđa najviša razina transparentnosti i uključivanje javnosti u sve procese, kao i edukacija, javno savjetovanje, procjena utjecaja na okoliš i na kraju zakon o kojem će odlučivati Sabor. "Na ovoj temi ne treba politizirati jer je riječ o preozbiljnoj temi", pozvao je ministar Šušnjar više puta.

Upozorenja na zbrinjavanje nuklearnog otpada

Zastupnici su u raspravi upozorili kako više pažnje treba posvetiti zbrinjavanju nuklearnog otpada. Ako sagradimo nuklearnu elektranu, moramo imati plan odlaganja otpada, poručili su Darko Klasić (HSLS) i Veselko Gabričević (HSU).

Hrvatska je donijela zakon o zbrinjavanju nisko i srednje radioaktivnog otpada u odlagalištu Čerkezovac, koje je u izgradnji, tamo će se zbrinjavati po najvišim svjetskim i europskim standardima, dok se istrošeno nuklearno gorivo izvozi u inozemstvo, tamo obrađuje i skladišti, odgovorio je Šušnjar.

Odbacio je pritom tvrdnje Dragane Jeckov (SDSS) kako se spominju još neke lokacije, kao što su Dalj u općini Erdut i Prevlaka kod Ivanić-Grada. Zakon ne spominje nikakve lokacije, o tome će odlučivati struka, rekao je.

Ministar gospodarstva također je kazao da je Hrvatska zainteresirana za izgradnju drugog bloka u NE Krško, što ne isključuje izgradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, kao ni sudjelovanje Slovenije ili nekih drugih u financiranju izgradnje nuklearke u Hrvatskoj. "O tome će odlučivati struka", ponovio je Šušnjar, napomenuvši da će se o konkretnoj lokaciji nuklearke morati donijeti poseban zakon.