VEĆI dio dugotrajnog rata ruski civili uglavnom nisu bili izravna meta ukrajinskih napada, no ta se situacija sada mijenja. Kijev je od srpnja proširio svoju kampanju napada bespilotnim letjelicama dugog dometa i osim vojnih ciljeva sve češće gađa rusku naftnu i plinsku industriju.

Jedan od napada pogodio je i skladišta Wildberriesa, ruskog ekvivalenta Amazonu. Iako je primarni cilj tih operacija nanijeti gospodarsku štetu i, prema riječima Volodimira Zelenskog, "vratiti rat kući", one označavaju i važan strateški zaokret. Čini se da su ukrajinske vlasti ruske civilne žrtve počele smatrati prihvatljivom cijenom prenošenja rata dublje na neprijateljski teritorij, piše Politico.

Promjena u brojkama

Promjenu strategije ilustriraju i statistike. Prema podacima Ujedinjenih naroda, koje organizacija nije mogla neovisno potvrditi, tijekom 2025. godine u ukrajinskim napadima na teritoriju Rusije poginula su 253 civila. Za usporedbu, samo u srpnju ove godine ruske su vlasti izvijestile o 79 poginulih i 601 ozlijeđenom civilu, što pokazuje znatno povećanje broja žrtava.

Opravdanja iz Kijeva

Ukrajinski predsjednik Zelenski tvrdi da je Wildberries legitiman cilj. Objasnio je da ga "agresor koristi za opskrbu sankcioniranim komponentama potrebnim za proizvodnju dronova i navigacijske opreme" te da ruski vojnici tamo također kupuju dodatnu opremu.

Marjana Bezuhla, ukrajinska parlamentarna zastupnica i jedna od istaknutijih kritičarki Zelenskog i vojnog vrha, ne pokazuje žaljenje zbog povećanog rizika za civile. "Ruski logistički sustav služi za vođenje agresorskog rata protiv Ukrajine. Rusija cijeli rat gađa ukrajinske civile", izjavila je za Politico.

Ukrajinski dužnosnici burno reagiraju na pitanja o rizicima za ruske civile i smatraju da se takvim pristupom širi moskovska propaganda. "Pomažete Rusiji forsiranjem tih priča o civilima", rekao je jedan savjetnik ukrajinskog predsjednika. Odbio je odgovoriti na pitanje provode li ukrajinski zapovjednici procedure za procjenu rizika za civile prije napada.

Razlika u pristupu

Nema naznaka da Ukrajina namjerno gađa civile, čak i dok Rusija balističkim projektilima i dronovima nastavlja pogađati stambene zgrade, bolnice i škole. Unatoč sve većem broju civilnih žrtava u Rusiji, ništa ne upućuje na to da Kijev preispituje svoj pristup.

"Važno je odmah na početku istaknuti da su sve civilne žrtve ukrajinskih napada kolateralna šteta. Nijedan ukrajinski udar nije bio namjerno usmjeren na civilne četvrti", rekla je Jaroslava Barbieri, stručnjakinja za Ukrajinu s britanskog instituta Chatham House.

"S druge strane, znamo da Rusija sustavno gađa ukrajinsku kritičnu energetsku infrastrukturu i civilne zone s namjerom da izazove žrtve. To je ključna razlika koju treba naglasiti", dodala je.

Kao primjer ruskih metoda navodi se nedavni napad dronom na prometni trgovački centar u Krivom Rihu, rodnom gradu Zelenskog. U napadu je poginulo 16 ljudi, a više od 130 je ranjeno. Radilo se o takozvanom "double-tap" napadu, gdje je drugi udar uslijedio tridesetak minuta nakon prvog kako bi ciljao spasilačke ekipe.

Reakcije iz Moskve i UN-a

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je optužbe da Wildberries služi za vojnu opskrbu, ali je novinarima priznao da je "situacija za tvrtku doista teška". Ruski dužnosnici od početka rata ustrajno poriču da njihove snage namjerno gađaju civile. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužuje Ukrajinu da postavlja vojsku i teško naoružanje blizu civilnih objekata.

Rosemary DiCarlo, podtajnica UN-a za politička pitanja, u srpnju je pred Vijećem sigurnosti izjavila da Rusija ima "jasan obrazac" napada na Kijev i druge urbane centre s velikim brojem civila. Ujedinjeni narodi potvrdili su da je najmanje 16.874 ukrajinskih civila, uključujući 820 djece, ubijeno od početka invazije 2022. godine. Ukrajinska strana smatra da je stvarni broj vjerojatno veći.

DiCarlo je istovremeno izrazila zabrinutost i zbog ukrajinskih napada dronovima. "Bilo kakvi napadi na civile i civilnu infrastrukturu, gdje god se dogodili, jasno su kršenje međunarodnog humanitarnog prava", poručila je.

Zabrinutost na Zapadu i budući rizici

Promjena ukrajinske taktike zabrinula je neke europske dužnosnike, tvrdi Adrian Karatnycky iz Euroazijskog centra Atlantskog vijeća. "Oni su oduvijek bili neskloni riziku i strahovali su od ruske eskalacije", rekao je Karatnycky, koji se redovito sastaje s europskim diplomatima.

On smatra da je zaokret omogućen sve većom sposobnošću Ukrajine da sama proizvodi dronove dugog dometa, ali i smanjenjem američke pomoći, zbog čega je Washington izgubio dio utjecaja na Kijev. "Bit će žrtava među onima koji ne sudjeluju u borbama, ali u ratu za opstanak ne možete se boriti s jednom rukom svezanom na leđima. Ukrajinska sposobnost da uzvrati udarac relativno je nova pojava", ocijenio je.

Tim Willasey-Wilsey, bivši britanski diplomat i analitičar instituta RUSI, upozorava da Kijev mora pokušati svesti civilne žrtve na najmanju moguću mjeru. "Postoje određeni rizici. Povijest ratovanja uči nas da bombardiranje civila obično učvršćuje otpor naroda umjesto da ga slabi. Sjetite se bombardiranja Londona u Drugom svjetskom ratu, ali i današnje Ukrajine. Drugo, postoji opasnost od gubitka zapadne potpore, koja je još uvijek na iznimno visokoj razini", objasnio je.

"No, rat se ne može voditi bez žrtava", zaključio je Willasey-Wilsey.