UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski spreman je izravno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati o teritorijalnim pitanjima kako bi se okončao rat, izjavio je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, prenosi Kyiv Post.

Sibiha je u intervjuu za finski list Helsingin Sanomat, nakon dvodnevnog posjeta Finskoj, potvrdio da je Kijev koordinirao telefonski razgovor između Putina, finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea. Nordijski čelnici Putinu su prenijeli dvije ključne poruke: ukrajinski zahtjev za prekidom vatre i prijedlog za izravan sastanak Zelenskog i Putina.

"Mi želimo taj sastanak i spremni smo za njega", rekao je Sibiha. "Vjerojatno jedino susret Zelenskog i Putina može donijeti pomak u pregovorima. Zelenski je spreman razgovarati o najtežim i najosjetljivijim temama, uključujući pitanje teritorija."

Dodao je da bi izravni razgovori mogli voditi i mjerama za izgradnju povjerenja, poput razmjene zarobljenika i povratka ukrajinske djece koju je Rusija otela. Kijevu mjesto sastanka nije presudno sve dok to nisu Moskva ili Bjelorusija, kazao je Sibiha te je u šali isključio i Sjevernu Koreju. Ruski poziv Zelenskom da posjeti Moskvu ocijenio je neozbiljnim.

Diplomatska prilika u pozivu nordijskih čelnika

"Procjenjujemo da je taj poziv bio korak naprijed u mirovnim naporima", rekao je Sibiha i izrazio nadu da će komunikacijski kanal s Putinom ostati otvoren. Odbacio je mogućnost da se Rusiji nanese strateški poraz do 2030. godine i ocijenio da je to "teško izvedivo".

U 90-minutnom razgovoru potvrđeno je i da se u studenom u Abu Dhabiju očekuje nastavak trilateralnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i Rusije. "Ti će razgovori pokazati ima li Rusija ozbiljne namjere okončati rat diplomatskim putem", izjavio je Sibiha. Pritom je napomenuo da Kijev trenutno ne vidi naznake takvih namjera.

Na pitanje je li Putin iznio neke važne tvrdnje, Sibiha je odgovorio: "Barem se poziv dogodio." Poziv je izazvao i kritike dijela europskih dužnosnika, a Stubb i Støre izjavili su da su djelovali u ime svojih država, a ne u ime Europe. Sibiha je pojasnio da inicijativa odražava zajedničku odluku s Kijevom da se iskoriste svi dostupni diplomatski kanali. Pozvao je Europu da preuzme snažniju ulogu u pregovorima i nastupi jedinstveno.

Prema Sibihinom mišljenju, Stubbovi bliski odnosi s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i Zelenskim već su mu osigurali važnu ulogu, a sada je finski predsjednik i izravno čuo Putinovo stajalište. Na pitanje može li Stubb predstavljati Europu u mirovnom procesu, Sibiha je odgovorio da o tome moraju odlučiti čelnici EU-a i dodao: "Zašto ne?"

Potreba za jačom ulogom Europe

Sibiha je naglasio da je veći angažman Europe osobito važan jer smatra da se Trumpova administracija približila ispunjavanju ruskih zahtjeva. Kao primjere naveo je američki pritisak za promjenu ukrajinskog vodstva, ublažavanje sankcija i ponovnu kupnju ruskog dizela od strane SAD-a.

Unatoč toj zabrinutosti, Sibiha kaže da Ukrajina nema alternativu i da Washington mora ostati uključen u proces. "Nije realno okončati rat bez njih, niti bez njih dobiti stvarna sigurnosna jamstva za budućnost", rekao je. Pojasnio je da bi uloga Europe trebala nadopunjavati, a ne zamijeniti diplomaciju koju predvodi SAD.

Intenzivirani ruski napadi dodatni su razlog zbog kojeg je Kijev zatražio diplomatske kanale preko Finske i Norveške, rekao je Sibiha. Naveo je podatak da je Rusija u posljednja dva tjedna na Ukrajinu ispalila 100 balističkih projektila.

Iz Finske se, kaže, vraća s više nade, a pohvalio je i podršku te zemlje Ukrajini. "Nadamo se da će se stvari pokrenuti nakon ovog poziva", poručio je.

Moskva ustraje na sastanku u Rusiji

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 28. listopada kako se nada da će "vrlo brzo" održati sastanak s Putinom i Zelenskim. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije isključio tu mogućnost, ali je napomenuo da je termin fleksibilan i da bi razgovori zahtijevali "opsežnu i pedantnu pripremu".

Zelenski je ranije predložio susret s Putinom u prosincu, na marginama samita G20 u SAD-u. Peskov je tu opciju ocijenio "nemogućom" i poručio da Zelenski može prihvatiti Putinov poziv u Moskvu ako "uistinu želi" izravne razgovore. Početkom lipnja Zelenski je u otvorenom pismu Putinu predložio samit u neutralnoj zemlji, uz šira europska i američka sigurnosna jamstva. Kremlj je taj prijedlog odbio i ponovio poziv u Moskvu.

Taj je poziv Putin prvi put uputio u rujnu 2025. godine, kada je doveo u pitanje legitimitet Zelenskog i smisao sastanka. Zelenski je poziv odbio i kao mjesto susreta predložio Kijev. Putin na taj prijedlog nije odgovorio i dalje ustraje na tome da je Moskva "najbolje mjesto" za razgovore te tvrdi da bi sigurnost Zelenskog bila zajamčena.