NOVA studija otkriva moguću vezu između virusa hepatitisa C (HCV) i teških mentalnih poremećaja poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Iako znanstvenici već dugo sumnjaju da virusne infekcije mogu utjecati na mentalno zdravlje, dosad je nedostajalo čvrstih dokaza o prisutnosti virusa izravno u ljudskom mozgu. Međutim, najnovije istraživanje pronašlo je tragove čak 13 različitih virusa u moždanoj ovojnici, pri čemu je upravo hepatitis C pokazao statistički značajnu povezanost sa shizofrenijom i bipolarnim poremećajem.

U fokusu zaštitna barijera mozga

Istraživački tim sa Sveučilišta Johns Hopkins analizirao je postmortalne uzorke mozga pacijenata kojima su dijagnosticirani shizofrenija, bipolarni poremećaj i teška depresija, uspoređujući ih s uzorcima zdravih osoba. Posebnu su pažnju posvetili horoidnom pleksusu, složenoj mreži kapilara i tkiva koja proizvodi cerebrospinalnu tekućinu.

Ta tekućina obavija mozak i leđnu moždinu, štiti ih od udaraca, čisti od metaboličkog otpada i regulira protok molekula. Budući da je horoidni pleksus poznata meta virusa, a prethodne studije nisu pronašle značajnije tragove virusa u samom moždanom tkivu, znanstvenici su zaključili da je upravo on idealno mjesto za detaljnu potragu.

Neočekivani tragovi hepatitisa C

Koristeći naprednu metodu sekvenciranja koja može identificirati više od 3000 različitih virusa, znanstvenici su u horoidnom pleksusu otkrili čitav niz virusnih sekvenci, osobito kod pacijenata sa shizofrenijom i bipolarnim poremećajem. Iako su u tim uzorcima virusi bili općenito prisutniji, studija je utvrdila da je jedino hepatitis C (HCV) imao statistički značajnu povezanost. Zbog toga su se istraživači odlučili usredotočiti upravo na njega kako bi bolje razumjeli vezu između virusa i psihijatrijskih bolesti.

Šira slika i neizravan utjecaj

U drugoj fazi istraživanja, znanstvenici su se okrenuli analizi TriNetX-a, goleme baze zdravstvenih podataka s više od 285 milijuna pacijenata. Podaci su potvrdili sumnje: hepatitis C pronađen je kod 3,5 % pacijenata sa shizofrenijom i 3,9 % onih s bipolarnim poremećajem. To je gotovo dvostruko više nego kod pacijenata s teškom depresijom (1,8 %) i čak sedam puta više nego u općoj populaciji (0,5 %).

Zanimljivo je da je studija pronašla dokaze o virusima isključivo u moždanoj ovojnici, dok je hipokampus – dio mozga ključan za učenje, pamćenje i emocije – bio čist. Čini se da je zaštitna barijera uspješno spriječila prodor patogena u mozak. Ipak, kod pacijenata koji su imali HCV u ovojnici, primijećena je izmijenjena aktivnost gena u hipokampusu, što upućuje na to da virus može imati neizravan utjecaj čak i s rubnih područja mozga.

Nova nada za liječenje

Autori studije naglašavaju kako su potrebna daljnja istraživanja da bi se u potpunosti razjasnila veza između virusa i psihijatrijskih poremećaja. Čak i ako se potvrdi da HCV doprinosi razvoju ovih stanja, to ne znači da je on jedini uzrok, niti da svaka osoba sa shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem nužno ima hepatitis C.

Ipak, ovi nalazi bude nadu u razvoj novih strategija za borbu protiv teških mentalnih bolesti, ističe Sarven Sabunciyan, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Johns Hopkins. „Naši rezultati pokazuju da je moguće da neki ljudi imaju psihijatrijske simptome upravo zbog infekcije. Budući da je hepatitis C izlječiv, postoji mogućnost da se takvi pacijenti liječe antivirusnim lijekovima i tako oslobode teških simptoma“, zaključuje Sabunciyan.