UZ OBLJETNICU pada Vukovara ponovo je došlo do golemih ideoloških neslaganja koja bacaju sjenu na stradanja koja je taj grad prošao prije sad već 32 godine.

Okupacija grada je potrajala sve do 1998.

Te 1991. godine Vukovar je bio žrtva JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Slabo naoružani hrvatski branitelji 87 su dana odolijevali opsadi. Protiv sebe su imali vojsku koja je raspolagala najsuvremenijim naoružanjem tog vremena i desecima tisuća vojnika.

Okupacija grada je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. U opsadi su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila.

Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9.5 milijardi kuna. Napad na Vukovar kulminaciju je doživio u studenom, kada su izvršeni deseci zračnih napada, a u pojedinim danima na grad je padalo i do 11.000 granata, bombi i raketa.

Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.

Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih ne-Srba. Stotine djece ostale su bez roditelja, a 300-tinjak Vukovaraca se još i danas nalazi na popisu nestalih.

Umjesto da bude istinski dan sjećanja, praznik služi za skupljanje najjeftinijih političkih poena

Danas vukovarsko stradanje simbolizira rat i hrvatsku obranu u njemu. Hrvatski sabor je tako izglasao novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojim je uveden novi praznik - 18. studenog, na dan pada grada Vukovara te u znak sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Praznik se zove Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Umjesto da to doista bude dan sjećanja, on služi za skupljanje najjeftinijih političkih poena, uz redovita prepucavanja i ideološke podjele te, treba to reći izravno, širenje mržnje pod paskom gradonačelnika Vukovara Ivana Penave.

>>Ovo je službeni plakat Vukovara uoči Kolone sjećanja

On je krajem listopada najavio da će ove godine Kolonu sjećanju u tom gradu predvoditi HOS-ovci. Poručio je da svi oni koji imaju nešto protiv HOS-a ne trebaju 18. studenog ni dolaziti na obilježavanje stradanja Vukovara.

Na plakatu je naglašeno slovo "U"

Na istoj konferenciji za novinare bio je predstavljen i promotivni plakat za Kolonu sjećanja. Na plakatu se nalaze fotografije iz Domovinskog rata te poginulih branitelja. Također, na plakatu pojedini simboli podsjećaju na ustaške. U natpisu "Moj izbor i U dobru i u zlu" naglašeno je slovo "U".

Penava je poručio da u Vukovar ne trebaju dolaziti ni "svi članovi političkih stranaka kojima se ne sviđa i koji ne poštuju Domovinski rat i HOS", kao i oni kojima se možda ne sviđa "Za dom spremni" u HOS-ovom grbu.

Nakon što je Penava političke poene počeo skupljati ustaškom ideologijom, uslijedili su silne reakcije, opravdavanja, prepirke, opovrgavanja ustašluka, ustrajavanja na početnoj ideji, ali i sablažnjavanja HDZ-ovaca. Lijepo je da su oni na pravoj strani povijesti, iako je dojam da bi mnogi od njih taj plakat prihvatili da im je predsjednik ostao Tomislav Karamarko.

Cijela situacija je prije svega toksična, a zapravo traje desetljećima. Ona je to što dodatno ubija Vukovar, nakon što su ga prvotno ubili 1991. godine.

Penava ne odustaje od svog plakata

Zajednica utemeljitelja HDZ-a je o Penavinom plakatu poručila da on ne zna što je domoljublje, a premijer Andrej Plenković rekao je da Penava nema nikakvo pravo privatizirati Vukovar i Dan sjećanja, ocijenivši poruke vukovarskog gradonačelnika provokacijom i poručivši da će vlada i država, kao i do sada, sudjelovati u programu obilježavanja.

Javila se i majka Jean-Michela Nicoliera, koji je završio na spornom plakatu. Radi se o francuskom branitelju Vukovara koji je ubijen na Ovčari. Ona je za Jutarnji list utvrdila kako njen sin nije glumac gradonačelnika Ivana Penave te ne želi da ga "koristi za svoju politiku", dok Penava navodi da je majku Jean-Michela Nicoliera "pod svoje uzeo" ministar Tomo Medved.

>>Vijeće za pijetet prihvatilo programe za Vukovar, ali ne i plakat: "Neprimjeren je"

Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj donijelo je rješenje kako nije suglasno s korištenjem plakata kao službenog promotivnog materijala, što se moglo i očekivati.

Nakon što je rečeno da plakat za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara koji je predstavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava nije prihvatljiv, Vijeće za pijetet izradilo je novi.

Penava ne odustaje od svog plakata. Na konferenciji za novinare kazao je i kako će na pročelju gradske uprave biti izvješen sporni plakat obilježavanja Dana sjećanja, a uz njega i plakat s amblemima svih postrojbi koje su 1991. sudjelovale u obrani grada.

"Vukovar neće i ne može zaboraviti doprinos bilo kojeg civila i branitelja i zato je ova Kolona posvećena onima koji su ovih godina pod najvećim pritiskom jer su branili domovinu. Kolonu će u tom smislu predvoditi branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih i nestalih, a njih će predvoditi pripadnici obrambenih snaga koji su branili Vukovar", kazao je.

Mogućnost dva plakata, pitanje HOS-a...

Pojavila se i mogućnost da dođe do dvije kolone, kao što je bio slučaj prije deset godina, ako Penava ustraje na svojoj viziji. O tome je govorio i Plenković nakon što su ga novinari pitali može li se ponoviti situacija kada su na Dan sjećanja u Vukovaru bile dvije kolone. Premijer je odgovorio kako ne zna što "oni planiraju, ali očito je da nešto planiraju".

"Praktički, to što oni govore znači da tamo ne bi trebao doći nitko osim onih koga oni pozovu. To jednostavno tako ne ide", poručio je premijer.

Sporan je faktor i HOS, za čije je predstavnike Penava rekao da će predvoditi Kolonu sjećanja. U ovom tekstu nećemo se baviti njihovom povijesnom ulogom, koja je bila sigurna bitna u obrani grada, nego simboličkim značenjem HOS-a u 2023. godini, koje također dijeli Hrvatsku.

>>Fred Matić ne ide u Vukovar: Preživio sam i srpske logore, ali da hodam iza Skeje...

O tome je govorio eurozastupnik Fred Matić, nekadašnji ministar obrane i ratni veteran.

"Ja sam bio tamo i 1991. i vjerujte mi da nitko nije bio u crnim uniformama i vikao 'za dom spremni'. Ako sada budu vikali, njima na čast. Plenković će, kada dođe u Bruxelles, morati objasniti nešto što sam mislio da smo davno objasnili", rekao je Matić.

Kaže da neće biti u subotu u Vukovaru.

"Moj želudac nije od inoksa, ja sam preživio svašta, bio sam i u dvije kolone, i šatoraše, i plinske boce, i srpske logore, ali ovako nešto, da ja moram hodati iza Skeje koji će vikati 'za dom', a ja onda moram viknut 'spremni'…

Taj film neće gledati. Javili su mi se mnogi prijatelji koji neće doći zbog ovakvih stvari. Penava je u pravu kada kaže da nam je netko ukrao Vukovar. Da, Vukovar je ukraden od branitelja", rekao je.

"Čekam Pupovca tamo! S koliko ljudi? Mogu dovesti koliko hoću"

Priča oko plakata uključuje još jako puno primjera, histeričnih ispada i općenito pripadajućih gluposti, ali ona je samo jedna od spornih priča vezanih za ovogodišnje obilježavanja pada Vukovara.

>>Mlinarić Ćipe: Čekam Pupovca u Vukovaru. Napravit ćemo živi lanac, neće proći

Tu su i vijenci. Milorad Pupovac i predstavnici njegovog SDSS-a htjeli su bacanjem vijenaca u Dunav odati počast žrtvama poginulim u Vukovaru. Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe zapitao se, međutim, kome Pupovac baca vijenac 17. studenoga

"Ja ga čekam tamo! S koliko ljudi? Mogu dovesti koliko hoću, sto, tisuću, koliko želim. Znamo da HDZ krši zakone gdje god stignu, ali ovaj je za nas svet i nitko ga neće prljati svojim performansima", rekao je između ostalog ustvrdivši kako Pupovac vijence baca 17. studenog da izjednači agresora i žrtvu.

"Ne bojim se incidenta i nema razloga da do njega dođe. Ako se uhvatimo u živi lanac i ne dopustimo im proći, netko drugi će morati primijeniti silu. Ako je Plenkoviću u cilju uhititi nekoga i primijeniti silu dan prije Dana sjećanja, neka to naprave. Evo, ja ću biti prvi, neću se ni iza koga skrivati", rekao je.

"Pozivam SDSS da lijepo dođu u Kolonu sjećanja, ponesu ružu, hrvatsku svijeću, i neka je stave na jedan grob. To očekujem, ako su za pomirbu. Ona se radi na takav način. Nemamo ni problem ako bacaju vijence u Dunav, ako znaju kome ih točno bacamo. Nemamo problem s tim", rekao je.

SDSS neće ići u Vukovar

Iz SDSS-a su poručili da na kraju neće ići u Vukovar i Škabrnju.

"Trebali smo i htjeli smo danas, kao i prethodnih godina, biti na Dunavu za sve žrtve hrvatske i srpske nacionalnosti koji su skončali u njemu."

U izjavi koju je na konferenciji za novinare pročitala potpredsjednica vlade Anja Šimpraga ističu da su htjeli biti na Ovčari, gdje su pobijeni zarobljeni i odvedeni iz vukovarske bolnice, i na kraju u pravoslavnom hramu sv. Nikole, gdje bi svijeće za sve poginule i nestale palili u prisutnosti svećenstva i episkopa Srpske pravoslavne crkve.

"Trebali smo i htjeli smo sutra biti u Koloni sjećanja u Vukovaru i Škabrnji. Danas vidimo da to ne možemo i ne trebamo", stoji u izjavi.

Mlinarić Ćipe je, pak, danas poručio kako će Domovinski pokret cijeli dan biti uz Dunav, da ne dođe Pupovac

HDZ-ovci su prije deset godina bili u "drugoj koloni"

Sva ova prepucavanje bilježimo u posljednjih mjesec dana. Međutim, postoji niz događanja koja su kroz godine dovela do ovakvog stanja. Sjetimo se samo višegodišnjih prepiranja oko dvojezičnih ploča, ali i incidenta iz 2013. godine kad je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara organizirao drugu, "vukovarsku" kolonu, koja je na Memorijalno groblje krenula prije službene.

U jednom su trenutku pripadnici Stožera blokirali put službenoj koloni, nakon čega se državni vrh predvođen tadašnjim premijerom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Ivom Josipovićem povukao iz nje te nisu otišli na Memorijalno groblje, nego su samo položili vijence na Ovčari.

Tada su HDZ-ovci bili u toj drugoj koloni, a predvodio ih je Tomislav Karamarko. Zanimljivo je kako HDZ-ovci danas gledaju na te dvije kolone.

Jandrokoviću stvar nije ista

Na upit novinara događa li se HDZ-u sada ono što je HDZ-ov gradonačelnik 2013., kada su bile dvije kolone u Vukovaru, radio vladi Zorana Milanovića, predsjednik sabora Gordan Jandroković je odgovorio negativno.

"Ovo nije ista situacija i ako se tada i dogodila pogreška, ne treba je ponavljati, naučili smo puno toga, prošli kroz proces transformacije društva", poručio je.

Upitan mogu li se dogoditi dvije kolone ako Penava bude ustrajao na svojoj viziji i nakon što Vijeće izađe sa svojim prijedlogom obilježavanja, Plenković je rekao kako bi dvije kolone bile sramota za žrtvu hrvatskih branitelja i Hrvatsku, a ne bi bilo dobro ni za Vukovar.

"Ne vidim zašto bi se to dogodilo, onaj koji to bude pokrenuo i inicirao takvu jednu situaciju, ako je bude, snosit će za to političku odgovornost", poručio je.

Upravo je HDZ počeo zloupotrebljavati rat

Jasno je da se oko vukovarske obljetnice, ali i oko drugih ratnih obljetnica poput obilježavanja oslobođenja Knina, zapravo redovito sukobljavaju dvije Hrvatske te kako ekstremističke provokacije najviše štete samom Vukovaru.

U ovom slučaju su HDZ-ovci ispali pozitivci, oni koji nisu za ekstremizam, ali treba reći kako je upravo HDZ u političku arenu, ali i društveni život, uveo rat kao iskaz pripadnosti. Tako i Plenković, koji slovi za vrlo umivenog HDZ-ovca, itekako pazi na ratnu retoriku te se od kulta rata nikad nije emancipirao.

"Kao stožerna i državotvorna stranka, koja je predvodila hrvatski narod u najvažnijim trenucima u povijesti, i danas čvrsto stojimo na braniku nacionalnih interesa kao jamci sigurnosti hrvatskih građana suočenih s novim ugrozama.

Njegujemo našu tradiciju, nacionalni identitet, povijest i kulturu, trajno smo posvećeni očuvanju digniteta Domovinskog rata te smo zahvalni hrvatskim braniteljima bez čije hrabrosti i žrtve ne bi bilo slobodne ni samostalne Hrvatske", riječi su koje je Plenković napisao svojim biračima pred posljednje lokalne izbore.

Živi se ratna psihoza, HDZ histerizirao nakon teksta Dežulovića

U Hrvatskoj se živi ratna psihoza, crtaju se murali s kalašnjikovima i križevima, podsjeća se na dignitet rata... U takvom modelu oni koji na ratne melodije ne žele plesati bivaju prokazani manjim Hrvatima, ako ne i četnicima, ali svakako nedovoljnim patriotima. Ukratko, onima koji "našu stvar", zemlju i slobodu nisu željeli, pa za njih nema prostora.

O HDZ-ovoj ulozi najbolje govori i histerija nastala nakon teksta Borisa Dežulovića "Jebo vas Vukovar" objavljenog na portalu N1. U tekstu Dežulović piše o tome kako se zbog obljetnice pada Vukovara već godinama otkazuju razni glazbeni i zabavni događaji.

Tekst je, osim npr. Igoru Peternelu ili drugim članovima Domovinskog pokreta, zasmetao i HDZ-u. "Ne damo na Vukovar - simbol hrvatske slobode i povijesne istine o stradanju hrvatskog naroda u velikosrpskoj agresiji", napisali su tada iz HDZ-a.

Pamtimo i žestok napad Ministarstva branitelja Tomislava Medveda na Borisa Dežulovića. I on se pozvao na Deklaraciju o Domovinskom ratu

Vukovar je u posljednjih deset godina napustio svaki sedmi čovjek

Sad se HDZ-ovci tako nose s retorikom koju sami promiču, a najveći je gubitnik, kako smo već napisali, Vukovar. Za zaključak ove priče spomenimo da je u posljednjih deset godina svoj grad napustilo 13.6 posto Vukovaraca.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Vukovaru je bilo 27.683 stanovnika, a danas ih ima 23.915. Drugim riječima, Vukovar je u deset godina napustio skoro svaki sedmi čovjek.

"Vlasti, pogotovo one desnog predznaka, povodile su se tim da će biti dobro ako upucaju silni novac te tako ekonomsku perspektivu učine primamljivijom. Ali zdravlje jedne zajednice ne ovisi isključivo o tome koliko je novca utrošeno, već je bitno uložiti napore da zajednica funkcionira harmonično, da nema incidenata", rekao je Bojan Glavašević za Index uz objavu popisa stanovništva u listopadu 2021. godine.

K tome, govori Glavašević, problem je i u tome što se grad sakralizira.

"To je još jedna dodatna dimenzija. Sakralni prostori nisu prostori za svakodnevni život, svetinja je nešto izvanredno, ne može postojati svakodnevica u gradu koji je cijeli jedna svetinja. To treba biti grad za svakodnevicu, za svakakve ljude, dobre i loše, a Vukovar je trenutno grad gdje se na svakom mjestu pokazuje da nije za obične ljude", rekao je.

"To je grad posvećen mrtvima, poginulima, ranjenima. A trebao bi biti grad okrenut mladima, živima, a ne da ga se stavi u funkciju nacionalne politike, politike koja počiva na simbolici", zaključio je Glavašević.