NIJEDAN klub izvan najboljih pet europskih liga (Engleska, Italija, Njemačka, Španjolska i Francuska) neće igrati nokaut fazu Lige prvaka, što se nikada nije dogodilo u povijesti ovog natjecanja. Četiri puta (2004/2005., 2010/2011., 2016/2017. i 2018/2019.) su samo po dva kluba izvan "liga petice" igrala osminu finala Lige prvaka, ali nikada manje od toga. Najelitnije klupsko natjecanje na svijetu mijenjalo je broj sudionika, formate, imena, ali nikada se nije dogodilo da njime potpuno zavladaju klubovi koji dolaze iz "liga petice". Sve do ove sezone.

Šansu da sačuva obraz "ostatku Europe" imao je Šahtar iz Donjecka koji je plasmanom u osminu finala Lige prvaka mogao Dinamu osigurati još jedno europsko proljeće u Europa ligi, ali Atalanta nije dozvolila takav epilog. Pobijedila je u Ukrajini 3:0, skočila na drugo mjesto, poslala Šahtar u "drugu europsku ligu" te izbacila Dinamo.

Čeferin je protiv Super lige

Stoga, nije teško zapitati se postaje li Liga prvaka Super liga, odnosno hoće li ovakav ishod poslužiti kao dodatni argument onima koji zagovaraju osnivanje lige u kojima će igrati samo najbolji europski klubovi.

Jedan od onih koji zagovaraju osnivanje Super lige je predsjednik Juventusa Andrea Agnelli koji smatra kako su Juventusu i europskom nogometu novi konkurenti Fortnite, League of Legends te esport općenito. Zato predlaže Super ligu, novo natjecanje, kao odgovor na esport koji prate milijuni mladih. 

"Štitimo sustav koji više ne postoji, sustav koji se sastoji od domaćih utakmica koje ne zanimaju našu djecu", rekao je Agnelli kao predsjednik Udruženja europskih nogometnih klubova (ECA) na Leaders Weeku u Londonu.

Za razliku od Agnellija, protiv osnivanja Super lige je Aleksander Čeferin, prvi čovjek Europske nogometne organizacije (UEFA). On osuđuje "bilo kakvo natjecanje zatvorenog tipa". 

"Nogomet bi izgubio draž. Svaki tjedan gledati Paris Saint-Germain i Juventus bilo bi krajnje dosadno", poručio je Čeferin.

Priču o stvarnom odnosu snaga među klubovima koji dolaze iz "liga petice" u odnosu na one iz preostalih europskih liga možemo podijeliti u dva dijela. Prvi dio tiče se brojeva koji govore koliko klubova izvan "liga petice" igra nokaut fazu Lige prvaka, dok je drugi dio priče vezan uz odnos snaga u samim utakmicama.

Brojevi koji pokazuju dominaciju klubova iz "liga petice"

Sve do 1992. godine Liga prvaka je nosila ime Europski kup i on se sve do svoje posljednje sezone pod ovim imenom (1991/1992.) igrao u formatu bez grupne faze, pri čemu su plasman u natjecanje mogli izboriti samo prvaci svojih država. Tako se nije moglo dogoditi da dominiraju samo određene države, ali kako se povećavao broj klubova iz istih liga te ukupan broj sudionika u natjecanju, tako su vodeće europske lige sve više dolazile do izražaja.

Primjerice, za razliku od 90-ih godina, kada je Ligu prvaka igralo osam, 16, odnosno 24 kluba, i kada je u jednom razdoblju dominirao i Ajax, a do četvrtfinala uspijevali su stići klubovi poput splitskog Hajduka, Legije iz Varšave i Rosenborga, u ovom je mileniju sve više rastao utjecaj klubova iz "liga petice", dok su klubovi iz ostalih liga tek povremeno uspijevali zabljesnuti. 

U ovom mileniju Porto je ostao jedini prvak Europe koji nije stigao iz Njemačke, Španjolske, Italije ili Engleske, a osim tog Porta, još je samo jedan klub izvan "liga petice" došao do polufinala. Radi se o Ajaxu iz prošle sezone. 

U svim ostalim sezonama u ovom mileniju, a ovo je 20. sezona, klubovi izvan "liga petice" stizali su maksimalno do četvrtfinala Lige prvaka, a i to se događalo rijetko - u posljednjih 10 sezona od mogućih 80 mjesta u četvrtfinalima, samo devet su zauzeli klubovi iz ostatka Europe.

Broj klubova izvan "liga petice" u osmini finala ovosezonske Lige prvaka je incident

Kada pogledamo posebno po sezonama odakle su dolazili klubovi koji su se od 2000. godine uspijevali plasirati među 16 najboljih u Ligi prvaka, najviše klubova izvan "liga petice" stizalo je u sezonama 2001./2002., 2011./2012. i 2015./2016., ukupno po pet. 

Ovi brojevi jasno pokazuju koliko dominiraju klubovi iz najboljih pet europskih liga i ovo može biti argument za one koji žele Super ligu. No, malobrojnost "ostalih" klubova u nokaut fazi Lige prvaka nije novost i ova sezona djeluje kao incident, jer gledajući ranije sezone, ne postoji tendencija smanjenja tog broja. 

Čak i ove sezone stvari su mogle biti znatno drugačije da je Ajax osvojio bod ili savladao Valenciju na domaćem terenu, što je bilo očekivano. S obzirom na to što je pokazao u ogledima protiv Valencije i Chelseaja, iznenađenje je to što Nizozemci ne igraju nokaut fazu.

Veliki kiks napravio je i Zenit koji je u gostima protiv Benfice trebao samo bod za plasman u osminu finala, a poražen je rezultatom 3:0 tako da je dalje prošao Lyon koji je osvojio samo bod u dva susreta protiv ruskog kluba.

Rezultati koji govore da Super liga nema smisla

Obratimo li pažnju na učinak klubova izvan "liga petice" protiv klubova koji dolaze iz tih zemalja, onda priča o Super ligi nema smisla. Samo u ovoj sezoni vidjeli smo neke rezultate koji nam to govore.

Red Bull Salzburg je kao debitant u natjecanju u posljednjem kolu grupne faze imao šansu izbaciti Liverpool i poslati branitelja titule u Europa ligu. Austrijski je klub u oba susreta protiv lidera Premiershipa pokazao veliku kvalitetu i nije bio daleko od senzacije.

Dinamo je tek u posljednjem kolu izgubio sve šanse da iza sebe ostavi Atalantu i Šahtar, a da je u ranijim susretima uspijevao sačuvati prednost, skoro sigurno bi igrao osminu finala.

Olympiacos je osvojio bod protiv Tottenhama na domaćem terenu, dok je u gostima imao vodstvo od 2:0 na početku susreta u kojem je na kraju poražen 4:2. Iznenađenja su pravili i Club Brugge (2:2 protiv Reala u Madridu), Slavia Prag (0:0 u Barceloni i 1:1 protiv Intera u Milanu), a blizu je bio i Lokomotiv iz Moskve koji je tijesno gubio od Juventusa po 2:1 u dva susreta.

Vrijedi se podsjetiti da je Crvena zvezda prošle sezone na domaćem terenu 2:0 svladala Liverpool koji je kasnije postao prvak Europe i koji će ove sezone vjerojatno postati prvak Engleske. 

Navedeni rezultati, kao i predstave klubova koji dolaze izvan "liga petice", govore kako razlike nisu velike i da je neizvjesnost i više nego prisutna, bez obzira na povijesni rasplet ovogodišnjeg natjecanja po skupinama.