IAKO se ideja o ekskluzivnoj, zatvorenoj ligi najmoćnijih nogometnih klubova razvija već desetak godina, danas su razmjeri promjena kroz koje nogomet prolazi postali jasni svima. Prije svega godinu i pol dana nam je predsjednik Uefe, Slovenac Aleksander Čeferin, govorio kako je Superliga obična izmišljotina nekih klubova i medija koji im pogoduju, iako je znao da je priča puno ozbiljnija. Ono što Čeferin nije znao jest činjenica da su mu najbliži suradnici i prijatelji poput Andree Agnellija, čelnika Juventusa i predsjednika friško osnovane Superlige, spremni zabiti nož u leđa. Agnelli je do jučer bio na čelu udruženja europskih klubova koji su pregovarali i s Uefom postigli dogovor o novom formatu Lige prvaka. Čeferin danas tvrdi da je sve to bila velika laž.

"Potpuno mi je nejasna ideja Superlige koju su izmislili neki klubovi, umišljajući da im pripada više nego drugima. Neozbiljno je govoriti o superprvaku i žestoko se protivim natjecanju koje bi ubilo nogomet", govorio je Čeferin s kojim smo krajem 2019. godine razgovarali u Zagrebu, uoči utakmice Dinama i Manchester Cityja u Ligi prvaka. 

Prvi čovjek Uefe, pravnik po struci, ovim riječima pokušao je umanjiti ozbiljnost projekta koji prijeti opstanku Lige prvaka, klupskog natjecanja kojem tepaju da je najprestižnije na svijetu, dok je istovremeno pogodovao moćnim klubovima i mijenjao format natjecanja da bi ih zadržao u gotovo jednako elitnom sustavu Uefine Lige prvaka.

> Evo koje su razlike između Lige prvaka i Superlige 

"Uefa generira 85 posto svjetskog novca u nogometu. Mi smo svjetski prvaci iz 2006., 2010., 2014. i 2018. godine, a na SP-u u Rusiji smo imali četiri europske ekipe u polufinalu, smatram da to sve govori. Mi investiramo u infrastrukturu, korupcije na našem UEFA nivou nema i dobro stojimo", nadalje je pojašnjavao Čeferin.

Nije se pozivao na emocije niti na tradiciju, već na tržište i novac koji Uefa generira te dijeli klubovima u zamjenu za lojalnost, odnosno postotak koji uzima sebi od njihovog proizvoda.

Uz Čeferina je u Zagrebu bio njegov prijatelj, legendarni Peđa Mijatović, koji je u finalu protiv Juventusa zabio gol za Realovu titulu u Ligi prvaka 1998. godine. Ideju Superlige nazvao je apsurdnom i poručio klubovima, među kojima je i njegov Real, da svake godine imaju šansu postati prvaci Europe u natjecanju pod imenom Liga prvaka. 

Zašto je odluka o osnivanju zatvorenog natjecanja najbogatijih klubova izazvala toliki šok, ako znamo da se na projektu radi godinama? Zašto pljušte kritike ako znamo da Uefina Liga prvaka nije ništa drugo nego light verzija Superlige? Nogometni stručnjaci i velikani, bivši igrači i aktualni treneri s kojima smo o tome razgovarali potvrdili su razmišljanje da unatoč jasnim pokazateljima s nogometnog tržišta većina navijača i konzumenata nije vjerovala da u nogometu može doći do ovakvog raskola. Osnivanje Superlige je prijelomna točka nakon koje je i posljednjem romantiku jasno da se nogomet ne igra zbog navijača. Točka s koje nema povratka, čak i ako odmetnuti klubovi i Uefa na kraju pronađu zajednički model.

Vlaović: Lažu da ovo rade zbog navijača 

"Velika je floskula i laž kad čelnici i klubovi nove Superlige kažu da su osnovali novo natjecanje jer to traže njihovi navijači. Klubovi time samo žele opravdati svoj cilj, daljnje bogaćenje ili izvlačenje iz dugova. Žele veći dio kolača jer smatraju da su oni perjanice nogometa. To je djelomično istina, ali nogomet igraju i drugi. To se ne može zanemariti", za Index govori Goran Vlaović, proslavljeni napadač Hrvatske.

Uefa zbog Superlige prijeti igračima iz klubova osnivača da neće moći nastupiti na Europskom prvenstvu, ali nejasno je kako tom metodom namjerava kazniti odmetnute klubove. Reprezentativne akcije za njih su ionako smetnja. 

"Ta najava je žalosna i smatram da ne može proći. Iako je pritisak prema igračima sve veći i od njih se traži da otkazuju reprezentaciji, to će teško proći, posebno kod hrvatskih igrača jer je patriotizam koji naša reprezentacija posjeduje drugi najvažniji faktor njezinog uspjeha. Prvi je, dakako, talent. Svima je jasno da igrači žive od klubova i da klubovi od igrača stvaraju zvijezda i bogataše, ali ne može jedna nova liga imati toliku snagu da igračima zabrani igranje za reprezentaciju", smatra Vlaović.

Hrvatski izbornik Zlatko Dalić kazao nam je da ne želi komentirati odluku klubova koji su osnovali Superligu jer smatra da to nije njegov posao ni njegova borba. Puno gorljiviji oko ove teme je izbornik Slovenije, Matjaž Kek koji je nedavno u intervjuu za Index najavio da će Uefi i Čeferinu trebati puno hrabrosti da se odupru prohtjevima klubova iz elite, iako ni on nije vjerovao da ćemo već za desetak dana pričati o tome kako će to izgledati u praksi.

Kek: Želim da pobijedi nogomet 

"Ako komentiram kao navijač, onda ću kazati da je osnivanje Superlige katastrofa. Svi koji volimo nogomet bit ćemo zakinuti ako novac bude glavni motiv. Ako komentiram kao trener iz jedne male zemlje, onda mi tu iskaču mnogobrojni upitnici. Zašto Dinamo ne bi smio igrati protiv Tottenhama ili Maribor protiv Chelseaja? Nisam tu da popujem o moralu, ali za momčadi s naših prostora ovo nije dobra odluka. Reakcije navijača govore da im se taj smjer ne sviđa, ali novac vodi glavnu riječ u svim sferama društva, a ne samo u nogometu. Pred nama je intrigantno razdoblje. Želim vjerovati da će nogomet na kraju pobijediti. Nisam još razgovarao s mojim igračima, ali ne treba posebno naglašavati da su u teškoj situaciji. S jedne stane je klub koji ih plaća i od kojeg žive, a s druge strane su grb reprezentacije, himna i navijači. Smatram da igrači ne bi trebali sanirati ovaj problem i nekorektno je da se to prebacuje na njih. Najveći klubovi su nam danas samo dokazali da pare vladaju, ako to dosad već nismo shvatili. Želim razumjeti poslovni model klubova, ali s druge strane, kad vidim što nogomet znači običnim ljudima, teško mi je prihvatiti stvarnost. Uefa se nalazi u delikatnom trenutku. Shvatili su da je vrijeme za promjene i počeli su mijenjati sustav, potvrdili su reformu Lige prvaka, osnovali su Konferencijsku ligu pa mi je odluka klubova koji su sve to odbili pomalo čudna. Mogu samo ponoviti da žestoko navijam za nogomet", kaže nam Kek te dodaje: 

"Čeferin je dosad pokazao veliku mirnoću u teškim trenucima za nogomet. Sad sve to mora ponoviti. Vjerujem da uz prave suradnike može riješiti barem dio problema".

Štimac: Sramota i cirkus. Nogomet je postao balet 

Razgovarali smo i s Igorom Štimcem koji je trenutno zaposlen kao izbornik Indije. Nekadašnji kapetan Hajduka, član brončane hrvatske generacije iz '98. i bivši hrvatski izbornik osnivanje Superlige smatra sramotnim činom.  

"To je sramota za klubove koji sudjeluju u tom cirkusu. Ljudi koji ih vode sramota su nogometne obitelji i vlastitih navijača, a većina njih su pohlepni kapitalisti zbog kojih nogomet već godinama gubi svoj šarm i identitet. Dvadesetak godina se nekontrolirano troši na enormne transfere i provizije menadžerima, a posljednjih deset godina su se pravila nogometne igre promijenila do te mjere da se pitam je li nogomet još uvijek hrabra i kolokvijalno rečeno 'muška' igra ili je postao balet. Uefa se godinama opire sličnim prijetnjama 'velikih klubova' ali sada je vrijeme da pokaže zube i snagu. Pandemija je ubrzala pucanje po šavovima, ali ovaj balon se napuhivao posljednjih dvadeset godina i bilo je pitanje trenutka kada će doći do ovoga", smatra Štimac.

Zbog nejasnih pravila u nogometu već dugo protestira i Vlaović. Smatra da pravila moraju biti ista za siromašne i bogate.

"Univerzalna pravila su ključna za nogomet i tu nema prostora za raspravu, ali jasno je da tehnologija VAR-a ne može biti ista u siromašnim ligama, kao u onim najbogatijim. U amaterizmu uopće nema VAR-a i to više nije ista igra. Luka Modrić je proglašen najboljim igračem na svijetu, a u formativnim godinama se razvijao u malim klubovima, od Zadra preko Mostara do Zaprešića. Igrači u omladinskom pogonu i slabije plaćenim profesionalnim klubovima više ne igraju istu igru kao bogati i moćni. To me jako žalosti", kaže Vlaović, koji je o problematici VAR-a detaljno govorio i nedavno u Indexovom studiju. 

No nije li Uefa, koja se na papiru zalaže za ravnopravnost i solidarnost u nogometnoj obitelji, licemjerna kad protestira zbog Superlige, dok njezina Liga prvaka već godinama ide u istom smjeru? 

Klubovi, Savezi i Uefa s druge strane žele više novca, a nismo opazili ni da se igrači bune zbog previsokih primanja. 

"Daleko od toga da profesionalnog nogometaša ne motivira dobra zarada, ali smatram da to djeci ne bi smio biti ključni motiv. Da, novac jest motiv, ali pitanje je koga motivira i na kakve poteze. Vrhunskim igračima se svijet sutra neće drastično promijeniti, no osobno me užasava činjenica da Manchester City ima 25 igrača koji mogu igrati u bilo kojem jakom klubu na svijetu, a da mnogi od njih uopće ne igraju. Navijači su time trajno oštećeni i zato bih uveo pravilo da igrači mogu promijeniti klub ako za njega ne odigraju određeni broj utakmica u sezoni. Superliga mi djeluje kao natjecanje u kojem će se kvaliteta u svlačionici dodatno gomilati, a na terenu to nećemo vidjeti", objašnjava Vlaović.

Natjecanje u koje se ulazi s pozivnicom i iz kojeg se ne može ispasti otvara i pitanje kompetitivnosti. U Europi je tradicija ispadanja iz lige i promoviranja u viši rang duga preko sto godina i to se preko noći ne može promijeniti. O tome je za Index danas pisao i Tomislav Globan, docent na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

"Navijači u Europi su naviknuti na takav sustav, a Superliga je nešto potpuno drugačije. Smatram da je zatvoreno natjecanje loša promocija za nogomet. Također smatram da nema lošije promocije za neku ligu od one kad jedan klub 10 godina u nizu osvaja prvenstvo. Kvaliteta talijanskog nogometa opet je pala jer je Juventus godinama bio prvi. Slažem se s komentarima pojedinih trenera kojima nije jasno tko bi gledao Superligu u kojoj se najveći derbiji igraju svaki treći dan", zaključio je Vlaović.