Foto: Index/FaH/Pixsell/Goran Stanzl

PRAVOSUDNI policajci i pritvorski nadzornici mogu biti zadovoljni rezultatima lokalnih izbora. Politička škola Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa uspješna je kao i najveće političke stranke. Njihovi pitomci već su uspjeli osvojiti vlast ili su na najboljem putu da to naprave.

Kiro i Fimi medija

Ivica Kirin u Virovitici je osvojio preko 60 posto glasova i u prvom krugu ponovno postao gradonačelnik. Njegovim biračima nije smetalo što ga još uvijek čeka suđenje za zloupotrebu položaja i ovlasti. On je jedan od optuženik u aferi Fimi media i na suđenju će Državno odvjetništvo pokušati dokazati da je oštetio Ministarstvo unutarnjih poslova za 7,5 milijuna kuna. Tereti ga se da je agenciji Fimi media plaćao fiktivne poslove ili s njima mimo procedure ugovarao stvarne poslove te da je novac završavao u Hrvatskoj demokratskoj zajednici.

To se suđenje već godinama odugovlači pa nije ni čudo da su birači zaboravili da je Kirin bio jedan od onih koji su, prema optužnici, bespogovorno ispunjavali želje Ive Sanadera za izvlačenje novca iz državnog proračuna. Bivši ministar unutarnjih poslova bio je susretljiv u istrazi, ali Državno odvjetništvo ipak mu nije udijelilo status pokajnika. Bude li proglašen krivim, Kirin bi mogao biti osuđen na kaznu od šest mjeseci do deset godina zatvora.

Čehok navodno uzeo 100 tisuća kuna mita

Ivanu Čehoku Varaždinci su, čini se, oprostili optužbe da je njihov grad oštetio za 50 milijuna kuna. Za nagradu je dobio 41 posto glasova. Čehok je u dva navrata boravio u pritvoru. Tereti ga se da je pogodovao Davoru Patafti pri dobivanju posla na sanaciji odlagališta otpada te za zamjene gradskih zemljišta i preuzimanje upravljanja varaždinskim aerodromom.

Prema optužnici i Čehok se osobno okoristio namještanjem poslova pa ga se tako tereti da je jednom prilikom dobio 100 tisuća kuna za odluku kojom je Varaždin oštetio za preko šest milijuna kuna. Još uvijek čeka suđenje. Kada je prije šest godina protiv njega otvorena istraga i kada je nešto kasnije prvi put pritvoren, podnio je ostavku na gradonačelničko mjesto samo da bi izašao iz pritvora. Danas tvrdi da mu je savjest čista i da suđenje neće utjecati na upravljanje gradom. I njemu prijeti do deset godina zatvora.

Bandić uspješno odgađa suđenja

Kralj kaznenih prijava je aktualni zagrebački gradonačelnik i vodeći nakon prvog kruga, Milan Bandić. Iako je većina prijava protiv njega odbačena ipak je i on u dva navrata spavao u pritvoru. Tik uoči početka ove kampanje trebala mu je biti pročitana optužnica u aferi Štandovi. Njome bi ga se teretilo da je Zagreb oštetio za 308 tisuća kuna jer je udruzi U ime obitelji besplatno ustupio štandove za prikupljanje potpisa uoči referenduma kojim se homoseksualcima zabranilo da svoja partnerstva nazivaju brakom.

Od čitanja optužnice i početka sudskog procesa spasio ga je bruh koji je, vrlo prikladno, zaradio dan prije nego što se trebao pojaviti na sudu i koji mu je, bez prijeke potrebe, hitno operiran. Bandića čeka suđenje i u aferi Agram gdje je procijenjena šteta za Zagreb daleko veća. Uz Bandića su u njoj optuženi nekadašnji direktor Holdinga Slobodan Ljubičić, vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, nekadašnji direktor ZET-a Ivica Tolić… Šteta je procijenjena na oko 26 milijuna kuna, što je samo kap u moru svega onoga što se Bandiću stavlja na teret, a nikada nije istraženo. Bandiću za zloupotrebu ovlasti, također, prijeti do deset godina zatvora.

Čačić jedini odslužio kaznu

Posljednji u nizu onih kojima su glasači oprostili nedjela je Radimir Čačić. On je ujedno i jedini koji je svoju kaznu odslužio. U Mađarskoj je osuđen na godinu i 10 mjeseci zatvora jer je skrivio prometnu nesreću u kojoj su poginule dvije osobe. Odslužio je, međutim, samo 11 mjeseci, a vrijeme u zatvoru kratio je igranjem golfa. Vježbanje zamahivanja palicom birači su nagradili preko 35 posto glasova pa Čačić vodi u utrci za župana Varaždinske županije. 

Moša Pijade kao prorok

Njima četvorici birači su dali ukupno 140.550 glasova. Dakle, toliki je broj ljudi kojima ni najmanje ne smeta da ih predstavljaju i vode ljudi koji su odslužili zatvorsku kaznu ili koji su osumnjičeni za teška kaznena djela. Njihovi birači ili nemaju ni najmanje povjerenja u pravosuđe ili im je potpuno svejedno što je i njihov novac sumnjivim poslovima završavao na privatnim računima, u slučaju prve trojice, ili što su iza njihova župana na mađarskoj autocesti ostale dvije mrtve osobe, u slučaju Radimira Čačića.

Više od 140 tisuća ljudi, dakle, dalo je glasove osobama kojima nad glavom visi 31 godina i deset mjeseci zatvora. No to Hrvatima ni prije nije smetalo. Još je komunistički teoretičar Moša Pijade ustvrdio da su kazamati zapravo univerziteti njegovih političkih istomišljenika. Zatvorske dane odslužili su i Josip Broz Tito i Franjo Tuđman i Stipe Mesić. Njihove su kazne bile politički motivirane i kao političke su kasnije zanemarene, zapravo nagrađene. Danas se, pak, zanemaruju i nagrađuje mito, korupcija pa čak i mrtva tijela na cestama.

Lex Vlahušić odnio dvije žrtve

S druge pak strane, nedavno donesenim zakonom kojim se zabranjuje kandidiranje osuđenima za kaznena djela u kandidaturi za dubrovačkog gradonačelnika spriječen je Andro Vlahušić koji je osuđen na šest mjeseci zatvora uvjetno. Po njemu je taj zakon i dobio nadimak Lex Vlahušić, a na njemu je najviše inzistirao Most. No on nije jedini kojeg je Lex Vlahušić spriječio u kandidaturi.

Osujetio je planove i načelnika Gunje Hrvoja Lucića iz Bandićeve Stranke rada i solidarnosti. On je također osuđen na šest mjeseci što je kasnije pretvoreno u 55 dana rada za opće dobro koje je odradio prebrojavanjem i klasificiranjem stabala u tamošnjoj šumariji. Luciću je nedostajalo samo nekoliko dana do isteka zakonske zapreke za ponovnu kandidaturu. Iako nije bio cilj zakona pisanog prvenstveno zbog slučaja Andre Vlahušića i on je tako postao njegova kolateralna žrtva.