2020. je godina zlatovrane. Evo zašto kod nas izumire ova tirkizna ptica

2020. je godina zlatovrane. Evo zašto kod nas izumire ova tirkizna ptica
Foto: Bernard Dupont

UDRUGA Biom, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti proglasili su 2020. godinu - Godinom zlatovrane. Zlatovrana je ptica prekrasne boje perja kojoj u našoj zemlji prijeti izumiranje.

Zbog modernizacije poljoprivredne proizvodnje koja je naškodila prirodnim staništima mnogih ptica, povećane upotrebe pesticida te nestanka travnjaka, i dalje pada broj ovih prekrasnih životinja. Osim nedostatka hrane za ptice, modernizacija poljoprivrede dovodi i do nedostatka mjesta za gniježđenje, što je najviše izraženo kod vrsta koje za gniježđenje trebaju velike duplje koje mogu naći samo u starim stablima, piše u priopćenju udruga Biom.

Nije se gnijezdila u Hrvatskoj više od 20 godina

Jedan od takvih primjera je zlatovrana, koja je zbog jarkih boja jedna od najdojmljivijih europskih ptica. Prepoznatljiva je po tirkizno plavoj boji glave i trbuha te smeđim leđima.

Do sredine 20. stoljeća gnijezdila se diljem nizinske Hrvatske, a potom je uslijedio drastičan pad brojnosti. Nestala je iz nizinske Hrvatske te njeno gniježđenje nije bilo potvrđeno u Hrvatskoj više od dvadeset godina. Za pronalazak njenog gnijezda se u Krapinsko-zagorskoj županiji čak nudila novčana nagrada.

2010. je pronađeno nekoliko gnijezdećih parova zlatovrane u Ravnim kotarima. Od tada Zavod za ornitologiju HAZU, u suradnji s domaćim i stranim partnerima, provodi projekt "Zlatovrana u Hrvatskoj – povratak s ruba" u cilju spašavanja ove vrste od izumiranja u Hrvatskoj.

Voli travnjake, a gnijezdi se u dupljama

Zlatovrana je vrsta otvorenih staništa te joj odgovaraju poljoprivredne površine s tradicionalnom proizvodnjom, pretežito travnjaci koji obiluju velikim kukcima. Uz nedostatak odgovarajućih staništa na kojima može loviti, temeljni problem naše populacije je nedostatak duplji u kojima bi se gnijezdila.

Dovoljno velike duplje danas u Hrvatskoj pronalazi samo na stablima topola, u kojima se zbog mekog drva često formiraju duplje neophodne za gniježđenje raznih ptica. Drvoredi topola sađeni su u svrhu stvaranja vjetrozaštitnih pojaseva za sprečavanje erozije tla vjetrom. Danas su najveća prijetnja njihovom opstanku, i posljedično zlatovranama, požari izazvani paljenjem rubne vegetacije uz drvorede ili nepažljivim spaljivanjem biljnih ostataka na oranicama.

Zbog drastično smanjenog broja topola potrebna je hitna obnova vjetrozaštitnih drvoreda kako bi se plodno tlo zaštitilo od erozije vjetrom, a zlatovranama i drugim dupljašicama omogućilo gniježđenje u prirodnim dupljama. Za formiranje duplji u novoposađenim topolama potrebna su desetljeća. Na sreću, zlatovrane prihvaćaju kućice za gniježđenje, stoga im se postavljanjem kućica u staništima prikladnim za hranjenje može učinkovito pomoći u prijelaznom razdoblju.

"Zahvaljujući postavljanju većeg broja kućica za gniježđenje, hrvatsku populaciju zlatovrane povećali smo sa svega nekoliko parova u 2010. na više od 60 parova u 2019. godini" istaknula je biologinja Sanja Barišić iz Zavoda za ornitologiju HAZU.

"Postavljanjem kućica diljem Hrvatske i poticanjem održive poljoprivredne proizvodnje potrebno je osigurati daljnje jačanje populacije te stvoriti preduvjete za povratak zlatovrane u nekadašnja gnjezdilišta. S tim ciljem, u očuvanje zlatovrane uključilo se više županija", zaključuje Barišić.

Godina zlatovrane

U očuvanje zlatovrane se od ove godine značajnije planiraju uključiti Udruga Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP). Ove udruge se već godinama bave očuvanjem divljih vrsta i njihovih staništa, prije svega ptica. "Godina zlatovrane", odnosno 2020., proteći će u osvješćivanju javnosti o ugroženosti ptica poljoprivrednih staništa te o važnosti provođenja dobrih praksi u poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem zaštite ptica i prirode, a time i našeg zdravlja.

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) je nevladina i neprofitna organizacija posvećena zaštiti ptica i njihovih staništa te zaštiti cjelokupne prirode i biološke raznolikosti u Hrvatskoj.

Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (osnovan 1901. kao Hrvatska ornitološka centrala) znanstvena je ustanova koja sustavno provodi znanstvena istraživanja ptica. Od 1910. godine Zavod provodi i koordinira znanstveno prstenovanje ptica u Hrvatskoj u svrhu istraživanja selidbe te čitavog niza drugih životnih aspekata ptica.

Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti radi dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet i okuplja zaljubljenike u prirodu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara