27.000 kuna za prometne prekršaje: Jesu li nove kazne previsoke?

27.000 kuna za prometne prekršaje: Jesu li nove kazne previsoke?
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

KAZNU od punih 27 tisuća i 700 kuna ispisala je policija vozaču kojeg je ulovila pokraj Koprivnice. Ova je kazna postavila rekord otkako se od 1. kolovoza primjenjuje novi, postroženi Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Ulovljenom vozaču pribrojeno je više prekršaja. Bio je pijan, nije ni položio vozački ispit, automobil mu nije registriran. Kad i ako položi vozački ispit, devet mjeseci neće smjeti voziti automobil.

Kazna ispisana u Koprivnici posljednja je u nizu ogromnih kazni koje policija dijeli vozačima zatečenima u najtežim prekršajima. I one zaista djeluju zastrašujuće. Međutim, stručnjaci nisu sigurni da će one postići cilj.

Stručnjaci su sumnjičavi

Prometni stručnjak Marko Ševrović još je proteklog tjedna otvoreno iskazao sumnju u djelotvornost tako visokih kazni.

“Pitanje je hoće li se tolika kazna ikada moći naplatiti. Nažalost u većini slučajeva, ne nužno, ali zaista u većini slučajeva, takve prekršaje čine osobe slabijeg socijalnog statusa i oni tolike kazne ni na koji način ne mogu platiti”, rekao je Ševrović za Index. I zaista, ako netko ne može platiti registraciju automobila i nije platio ni vozački ispit, teško da je riječ o pukoj obijesti. Ta osoba vrlo vjerojatno nema 27 tisuća kuna za plaćanje kazne. A ako nema za kaznu od 27 tisuća kuna, onda mu se mogla izreći i kazna od milijun kuna, ništa se ne bi promijenilo.

"To su alibi mjere"

“Tako pristupiti poboljšanju sigurnosti na cestama je mogla i bilo koja baba. Podržavao sam oštrije kazne, ali ovo je alibi mjera”, smatra Željko Marušić, još jedan prometni stručnjak koji nije oduševljen drakonskim kaznama. Po njemu svaka kazna je učinkovita ako se brzo i uvijek naplati. 

“Da banaliziram, ako naplate 500 kuna odmah i skoro svakome tko napravi prekršaj, to je učinkovitije nego da izdaju kaznu na dvadesetak tisuća kuna koju ne mogu naplatiti i onda se to vuče po sudovima. Ako ne riješimo pravosuđe ništa nismo napravili”, kaže Marušić. Po njemu bi puno učinkovitije bilo uložiti novac u nadzor prometa radarskim kamerama koje bi rasteretile policiju i omogućile joj da se više bavi sumnjivim vozačima.

“U Londonu prosječnog vozača za vrijeme jedne vožnje snimi 30 kamera. Nema šanse da napravi prekršaj, a da ga ne zabilježe”, kaže Marušić koji se zalaže i za smanjivanje poreza na sigurnije automobile što bi po njemu drastično smanjilo broj stradalih.

U samo jednoj prometnoj šteta od 10 milijuna kuna

“U posljednjem slučaju u Svetoj Heleni da je BMW koji se zabio u vozila ispred sebe imao sustav autonomnog kočenja ne bi ni došlo do nesreće. Troškovi koji u prouzročeni tom nesrećom su najmanje 10 milijuna kuna, a oni su mogli biti izbjegnuti da je imao sustav autonomnog kočenja ili da su kamere zabilježile divljanje te da su poslani presretači”, rekao je Marušić.

Sudski vještak: Bit će rezultata kad ljudi vide da zakon nije šala

Ipak, nisu svi skeptični prema novom zakonu i ogromnim kaznama. Prometni vještak Goran Husinec vjeruje da će rezultati biti dobri.

“Sigurno će se broj nezgoda smanjiti kada ljudi vide da taj zakon nije šala, odnosno kada se kazne zaista i naplate, no za to treba proći i godinu dana. Za to su odgovorni sudovi jer samo izdavanje kazne, što radi policija, nije i njena provedba. To je posao suda”, rekao je Husinec. 

Iz udruge Sigurnost u prometu, pak, upozoravaju da se Ministarstvo unutarnjih poslova usmjerilo samo na represiju potpuno zanemarivši preventivu i edukaciju.

“Ove godine prvi put nije raspisan natječaj za projekte poboljšavanja sigurnosti u prometu, a za to je bilo namijenjeno čak 50 milijuna kuna. Rezultati ovog zakona će biti samo kratkoročni i neće na duge staze dati pozitivne rezultate”, smatra Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara