Analiza RBA: Jesmo li dotaknuli dno? Proračun će trebati još jedan rebalans, a negativne će se tendencije u gospodarstvu nastaviti

Me.M.

13:12, 18. travnja 2013.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: Tea Cimaš (Cropix)

"JESMO li dotaknuli dno?", glavno je pitanje koje se postavlja u travanjskom broju RBA analiza. Naime, naglašava se kako su se u posljednjem tromjesečju 2012. godine nastavile negativne tendencije u gospodarstvu. Realni BDP lani se smanjio za 2,0 posto, a uz uobičajeni negativan doprinos investicija u kapital (–4,6 posto) snažno je pala privatna potrošnja (–3,0 posto), a primici kućanstava umanjeni su povećanjem poreza na potrošnju i administrativno upravljanih cijena usluga javnog sektora, kao i smanjenjem zaposlenosti.

Crne brojke se nastavljaju pa se tako učešće zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu smanjilo se na 36,6 posto uz ubrzani rast broja nezaposlenih, a povećalo se i ukupno porezno opterećenje gospodarstva i produbilo recesiju.

"Posljedično, u prvom tromjesečju 2013. godine smanjili su se prihodi proračuna jer je pad poslovnih aktivnosti i potrošnje, unatoč poboljšanju naplate, smanjio poreznu osnovicu. Pad prihoda proračuna rezultirao je prvim rebalansom proračuna već u travnju. U nastavku godine očekujemo zadržavanje negativnih tendencija u prihodima proračuna, što bi uz širenje deficita trebalo dovesti do još jednog rebalansa", naglašava se u RBA analizama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U analizi stoji da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, moglo doprinijeti i zaustavljanje negativnih trendova u kretanju investicija s obzirom na to da ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova. Međutim pozitivni učinci bit će slabi s obzirom na kratak vremenski okvir i ovisit će o pripremljenosti projekata.

"Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama", zaključak je u Analizi u kojem se dodaje da bi u drugoj polovini godine pozitivan impuls mogao dati i oporavak u eurozoni.

"Posljedično očekujemo da će BDP zabilježiti pad. Kao i toliko puta dosad, naglašavamo da je za povećanje potencijala hrvatskoga gospodarstva nužno provesti strukturne reforme", navodi se na kraju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.