Ilustracija: belgradewaterfront.com

"BEOGRAD na vodi", trenutno najveći građevinski projekt u Europi, trebao bi glavni grad Srbije pretvoriti u "balkanski Dubai".

Projekt je vrijedan ukupno 3,5 milijarde eura, a glavni investitor je kompanija Eagle Hills iz Abu Dhabija koja se bavi razvojem luksuznih građevinskih projekata na globalnoj razini, a pogotovo su im interesantna tržišta u razvoju.

Prema ugovoru s Vladom Srbije 32% udjela u projektu ima država, dok ostatak od 68% pripada Eagle Hills-u.

Luksuzni grad na 177 hektara

"Beograd na vodi", kad bude potpuno završen, prostirat će se na 177 hektara na kojima će biti izgrađeno dva milijuna kvadrata stambenog prostora, oko 750 tisuća kvadrata uredskih i poslovnih prostora, 62 tisuće kvadrata predviđeno je za obrazovne i kulturne sadržaje, a predviđeno je i preko 240 tisuća kvadrata zelenih površina.

Prema procjenama, nakon što "Beograd na vodi" bude završen, tamo će živjeti 17 tisuća ljudi, a bit će otvoreno i 13 tisuća novih radnih mjesta.

To je, naravno, i veliki poticaj za građevinsku industriju, jer će na gradilištu svakog dana raditi od 3500 do 5000 radnika, koji će godišnje za plaće primati 40 milijuna eura. Osim toga, ovakvi projekti, gradovima u kojima se nalaze doprinose BDP-u oko pet posto.

"Beograd na vodi" gradit će se po fazama, a prema ugovoru trebao bi biti završen do 2045. godine, s time da u prvih 20 godina mora biti završeno 50 posto projekta. Početak radova planiran je za ljeto ove godine.

Na najboljoj lokaciji u Beogradu do sada je bilo groblje vagona

Kao i svi veliki građevinski projekti, i ovaj je naišao na veliki otpor dijela arhitekata, opozicijskih stranaka i nevladinih organizacija, koji imaju prigovore na transparentnost postupka ugovaranja projekta, kao i to da se ovim planom uništava najvrjedniji dio Beograda.

No, urbanistički planovi još iz 70-ih godina na tom području predviđaju komercijalno-stambene prostore.

"Sad pričaju da je to najvrjedniji prostor, a 40 godina nitko ništa nije napravio na njemu. Na najvrjednijem prostoru u Beogradu bile su deponije, groblje vagona i brodova, i tri direktna ispusta kanalizacije u Savu", kažu iz gradske uprave Beograda.

Trenutno se provodi proces izvlaštenja vlasnika nekretnina na tom području. Oni imaju pravo na naknadu koja ne smije biti manja od tržišne vrijednosti nekretnine, a do sada je srušeno oko 190 objekata, preseljeno oko 100 obitelji i uklonjeno oko 40 brodova.

Od kraja ožujka krenulo je i primanje prijava zainteresiranih za kupnju nekretnina u "Beogradu na vodi" te je interes vrlo velik. Kako navode iz gradske uprave, u prva dva dana pristiglo je čak 1500 prijava potencijalnih kupaca.

Kad će "Zagreb na Savi"?

Projekt iskorištavanja prostora uz Savu bio je planiran i u Zagrebu. O projektu "preseljenja" Zagreba na Savu govori se desetljećima, a tu priču ponovno je 2012. godine aktualizirao Radimir Čačić.

Tada je najavljivano da će projekt biti završen do 2020. godine, no do sada se nije odmaklo dalje od naručivanja raznih studija i osnivanja povjerenstava.

Projekt "Zagreb na Savi" razlikuje se od onog u Beogradu, jer osim korištenja prostora između postojećih nasipa za stambeno - poslovnu izgradnju, projektom je planirana i gradnja hidroelektrana te regulacija toka Save. Projekt se procjenjuje na 1,4 milijarde eura.