Foto: FAH

VEĆ ČETVRTI tjedan zaredom padaju cijene benzina. Portal cijenegoriva.info javlja kako je litra eurosupera 95 u utorak jeftinija za 20 lipa, čime je u spomenutom razdoblju pala ukupno 75 lipa. Zato je spremnik od 50 litara ove vrste goriva 37,5 kuna jeftiniji nego prije četiri tjedna. Litra eurosupera 95 prodaje se za oko 9,64 kune.
 
Eurodizel je od utorka jeftiniji za 13 lipa, što je peti uzastopni tjedan pada cijene. Litra eurodizela prodaje se između 8,66 kuna i 8,73 kune. U posljednjih pet tjedana cijena litre ove vrste goriva pala je ukupno 62 lipe čime je spremnik od 50 litara jeftiniji za 31 kunu. Litra autoplina također je pojeftinila, i to za 6 lipa i sada se prodaje za oko 3,51 kunu, ovisno o kompaniji.

Nove cijene posljedica pada cijena derivata na Mediteranskom tržištu
 
Nafte kompanije kažu da su nove cijene derivata na benzinskim postajama posljedica pada cijena derivata na Mediteranskom tržištu te kretanja tečaja dolara i kune. Na svjetskim tržištima barel nafte u ponedjeljak je iznosio 48 dolara, a u utorak 50 dolara. Tečaj dolara i kune nije se puno mijenjao i kreće se oko 6,90 kuna za jedan dolar.

Podsjetimo, 4. kolovoza je po prvi put od sredine travnja, kada je država uvela dodatne trošarine, litra eurosupera 95 pala je ispod 10 kuna.

> Prvi put od travnja: Benzin pao ispod 10 kn, očekuje se daljnji pad cijena

Štern:  Ovo je najniža održiva cijena goriva za velike proizvođače

"Trend pada cijena goriva je bio očekivan ali ne znam može li se nastaviti. Mislim da je ovo što se sada događa najniža održiva cijena za velike proizvođače, do nje je došlo zbog niza geopolitičkih razloga, a prvenstveno zbog sporazuma Amerike s Iranom. Iran je počeo prodavati svoju naftu, on je veliki proizvođač i došlo je do većeg pada cijena nego što se očekivalo," kaže u komentaru za Index bivši ministar gospodarstva, poduzetnik i aktualni zastupnik u gradskoj skupštini Grada Zagreba Davor Štern.

"Sve velike zemlje proizvođači imaju svoje obveze iz vremena kad su bile visoke cijene, tako da one moraju nastaviti s proizvodnjom da bi održale svoju likvidnost. Tu je i pitanje OPEC-a koji je bio regulator cijena, ali gubi na važnosti i značaju," dodaje Štern na pitanje zašto velike izvoznice poput Saudijske Arabije nastavljaju s izdašnom proizvodnjom usprkos zasićenosti tržišta.

Bivši ministar je odgovorio i na pitanje o trendu smanjenja ulaganja u fosilna goriva.

"Teško da će se zaustaviti pad ulaganja, on će možda stati u određenim sredinama gdje su potrebe za investicijama veće, ali ne i tamo gdje su one jeftinije, konkretno u zemljama Zaljeva ili u Americi gdje se nastavlja produbljivanje 'shale oil' tehnologija. Tamo će se nastaviti proizvodnja fosilnih goriva kojima će novi izvori sve teže konkurirati. Već danas su, u odnosu na cijene goriva, alternativni izvori energije sve skuplji. Ono što se može vidjeti u budućnosti je, recimo, pad prodaje sirove nafte jer će velike izvoznice same rafinirati naftu. Tu se može nazrijeti i stvaranje nekog novog OPEC-a, koji će cijene formirati putem derivata, a ne sirove nafte.