Cijene rastu, primanja padaju: Tri četvrtine Hrvata nema dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba!

Cijene rastu, primanja padaju: Tri četvrtine Hrvata nema dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba!

Foto: GFK, Ilustracija

SMANJUJU se ostvareni prihodi hrvatskih kućanstava, rastu udjeli hrane/pića i režija u ukupnim prihodima, a tri četvrtine hrvatskih građana nema dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba, pokazalo je istraživanje GFK o prihodima i troškovima hrvatskih kućanstava u 2012. godini

Krajem 2012. godine jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s 6300 kn. Međutim, prema njihovoj subjektivnoj procjeni za zadovoljenje osnovnih troškova /potreba, nužno je imati, u prosjeku, 8955 kn. Prosječna četveročlana obitelj mjesečno u prosjeku ostvari 7830 kn prihoda, dok joj je potrebno u prosjeku 11.130 kn.

Kako prosječno hrvatsko kućanstvo može živjeti s manjkom od 2655 kn?

U odnosu na prošlu godinu, vrijednost potrebnih prihoda jednog kućanstva nije se znatno promijenila (2011.- 8.824 kn, 2012.-8.955 kn), ali su se zato ostvareni prihodi smanjili za oko 5 posto (2012.-6.300 kn; 2011.- 6.610 kn).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava, u prosjeku bi njihova potrebna primanja trebala biti 73 posto veća od sadašnjih. Iz GfK pritom navode da, iako 76 posto kućanstava ima niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima 7 posto kućanstava čiji članovi ostvaruju veće, odnosno 13 posto kućanstava koja imaju dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba.

Promatrano po regijama, najveći se prihodi ostvaruju u Gradu Zagrebu, u iznosu od 7043 kuna, a najniži u Slavoniji, 5280 kuna. Pritom je u Zagrebu i okolici te Dalmaciji najmanje kućanstava s nedostatnim prihodima (Zagreb i okolica 66,8 posto, Dalmacija 66,3 posto), a najviše u Istri, njih 87,6 posto. U Zagrebu je i najviše kućanstava s većim prihodima od potrebnih, 13 posto. U Istri takvih kućanstava nema, u Slavoniji ih je svega 1,4 posto, a u Lici 2,4 posto.

Troškovi rastu, primanja padaju



Najveći udio troškova kućanstva, 33 posto, otpada na hranu i piće, a dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54 posto prihoda kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba, dok je taj udio u 2011. bio 48 posto. Od ostalih troškova, najveći broj kućanstava izdvaja novac za usluge mobilne telefonije (92 posto), fiksnog telefona (85 posto), te prijevoz (83 posto). Novac za odjeću i obuću izdvaja 77 posto kućanstava, medicinske usluge i kulturu oko 60 posto, rekreaciju i zabavu 46 posto, duhan i cigarete 45 posto, trajna potrošna dobra 39 posto, a obrazovanje svega 30 posto kućanstava. Po podacima iz istraživanja, troškovi hrane i pića u prošloj su se godini u odnosu na godinu prije povećali za 9 posto, a stanovanja za 5 posto.

Građani su prošle godine više (od 4 do 8 posto) izdvajali na kupovinu odjeće i obuće, medicinske usluge, te na duhan i cigarete, dok se manje izdvajalo (od 7 do 10 posto) na kulturu i zabavu. Najveći se pad u opsegu potrošnje uočava kod trajnih dobara - 32 posto kućanstava manje kupuje trajna dobra, a sve manji broj ih troši na proizvode koji ne spadaju u kategoriju osnovnih potreba - 21 posto kućanstava manje troše na kulturu, zabavu, rekreaciju, 12 posto je onih koji kupuju odjeću i obuću, dok je 21 posto manje kućanstava koja troše na medicinske usluge, a 25 posto ih manje izdvaja na obrazovanje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara