Foto: Hina

NOVI ministri u grčkoj vladi premijera Aleksisa Ciprasa prisegnuli su nakon isključivanja iz vlade disidenata u Ciprasovu kabinetu koji su se suprotstavili postignutom sporazumu s Europskom unijom o novom paketu pomoći Grčkoj. Čak devet osoba završilo je na novim funkcijama nakon preslagivanja kabineta.

Cipras je iz vlade otpustio tvrdokornog disidenta iz njegove stranke Sirize, bivšeg ministra energetike Panagiotisa Lafazanisa te dvoje pomoćnika ministra i napravio neke rošade unutar vlade.

Dosadašnji ministar rada i blizak Ciprasov saveznik Panos Skurletis, koji je preuzeo sektor energetike, kazao je komentirajući rekonstrukciju vlade da je riječ o "prilagodbi vlade na novu realnost".

U rekonstrukciji kabineta Cipras se oslonio na snage iz vlastite stranke te iz desno orijentirane stranke Nezavisnih Grka.

Ministar za upravne reforme Georg Katrugalos postao je novi ministar rada, a za novog ministra obrane imenovan je Kristoforos Vernardakis. Na dužnosti ministra financija ostaje nedavno imenovani Euklid Cakalotos, koji je 6. srpnja na toj dužnosti zamijenio dotadašnjeg ministra Janisa Varufakisa.

"Naš cilj je tvrdo pregovarati o uvjetima sporazuma, ne ga samo zapečatiti, nego raspraviti o tome kako će on biti implementiran. U tekstu je još mnogo nejasnih pojmova", kazao je novi ministar rada Katrugalos.

Izbori nakon ljeta?

Oslabljen pobunom u vlastitoj stranci ljevice pošto je 38 zastupnika Sirize u četvrtak glasalo protiv reforma ili je bilo suzdržano, Cipras se morao osloniti na glasove oporbenih stranaka da reforme dobiju zeleno svjetlo u parlamentu. U zamjenu za 86 milijarda eura, koliko bi trebao iznositi novi paket pomoći, Grčka je pristala provesti bolne reforme među kojima su povećanje poreza na dodanu vrijednost, izmjene poreznog i mirovinskog sustava te rezanje javne potrošnje.

Ciprasova je vlada sada de facto manjinska. Za donošenje bilo kakve odluke u parlamentu Cipras se mora oslanjati na glasove oporbenih zastupnika. Već se naveliko šuška, kako piše Politico, da će se izbori u Grčkoj održati nakon što se zastupnici vrate s ljetnih godišnjih odmora. Ukoliko do toga doista dođe, bit će to čak četvrta grčka vlada u zadnje tri godine.

Ispitivanje javnog mnijenja objavljeno u subotu pokazuje da bi, ako bi se sada održali izbori, Siriza na njima dobila 42,5 posto glasova, gotovo dvostruko više od drugoplasirane Nove demokracije, sa 21,5 posto očekivanih glasova birača.

Po tom ispitivanju, koje objavljuje lijevi list Efimerida Ton Sintaknon, 70 posto ispitanika sklono je prihvaćanju dogovora o pomoći Grčkoj ako joj to omogućuje ostanak u zoni eura.

Varufakis: Ove reforme će propasti

Među disidentima na čije glasove Cipras više ne može računati je i bivši ministar financija Janis Varufakis. On je u razgovoru za BBC poručio da će reforme koje Ciprasova vlada uvodi pod pritiskom eurozone neizbježno propasti.

"Ovaj program reformi ući će u povijest kao najveća katastrofa makroekonomskog menadžmenta", izjavio je Varufakis, te dodao da je Grčka dobila izbor između "pogubljenja i kapitulacije, a Cipras je izabrao kapitulaciju kao konačnu strategiju".

Nekoliko država eurozone nagovara Grke na Grexit

Politico također javlja, pozivajući se na neimenovane dužnosnike, da nekoliko država eurozone potiho pokušava uvjeriti Grčku da im je Grexit i dalje najbolja opcija. Uvjeravaju ih da će ih reforme koje su im nametnute gospodarski uništiti, te da bi im bolje bilo napustiti eurozonu.

"Grčka će se mnogo brže oporaviti izvan eurozone nego unutar nje", kaže neimenovani dužnosnik iz jedne manje države eurozone. Pritisak da se Grexit ipak dogodi predvodi Njemačka, posebno ministar financija Wolfgang Schäuble, a u tome ih podržava još nekoliko zemalja na sjeveru i istoku eurozone.