Foto: FAH

U ZADNJIH osam mjeseci ništa se u Grčkoj nije promijenilo. Osim što je država ponovo upala u recesiju (a prognozirao joj se gospodarski rast), bankarski sustav je bačen na koljena, a izbacivanje iz eurozone u jednom se trenu, ne tako davno, činilo kao najizgledniji rasplet grčke krize.

Pa ipak, svemu tome usprkos, Grci su na četvrtim izvanrednim izborima u četiri godine izabrali nominalno identičnu vladu kakvoj su dali povjerenje na početku 2015.; vlast će formirati Siriza Aleksisa Ciprasa i Anel (Nezavisni Grci) Panosa Kamenosa. Taj savez i dalje je jednako neprirodan kao i prvog dana: Siriza se definira kao koalicija radikalne ljevice, dok je Anel konzervativna, desničarska populistička stranka.

Tanka većina

Rezultati izbora, prema kojima je Siriza dobila 35,5 posto glasova, Ciprasovoj bi stranci trebali osigurati 145 mjesta u parlamentu. Do manjine im nedostaje šest zastupničkih mjesta koja će im osigurati Amel, koji se sa četiri posto glasova taman progurao preko izbornog praga, što im je osiguralo deset zastupničkih mjesta. Ova koalicija već je najavila formiranje vlade, koja će ispoštovati sporazum o bailoutu teškom 86 milijardi eura, a na kojeg je Cipras ranije ove godine prisiljen u Briselu.

Zadnji put kada je Cipras dobio izbore, Europa je takvu volju grčkih birača dočekala sa strepnjom. Ovoga puta europski lideri su odahnuli. Da je na čelo grčke vlade došao netko drugi osim Ciprasa, dobre su šanse da bi mukotrpan proces pregovora oko štednje morao ponovo krenuti od početka. Cipras je već obećao da će prve uvjete koje je Europa pred njegovu zemlju postavila ispuniti do kraja listopada.

"Mislili smo da ćemo izgubiti vlast. Ali izgleda da Siriza sada privlači različitu mješavinu ljudi", prenosi Politico riječi dužnosnika Ciprasove stranke Evangelosa Ahilopulosa, koji je očigledno detektirao pravi razlog zbog kojeg je narod odlučio Ciprasa zadržati u premijerskoj fotelji. Potporu većine ljevičara koju je imao kada je u siječnju došao na vlast Cipras je izgubio, ali za njega su ovoga puta glasali birači skloni okončavanju natezanja s Europom i rezovima u javnom sektoru.

Vlada do srijede pa onda rezovi

Sada je na redu formiranje nove-stare vlade, koja bi s radom trebala započeti najkasnije u srijedu. Grčki parlament do kraja listopada čeka veliki posao; moraju izglasati čak 78 (od ukupno 225) mjera koje su obećali provesti u zamjenu za novi paket financijske pomoći. No, ni to neće biti lako kao što se čini, čak i usprkos činjenici da radikalno lijeva frakcija koja je napustila Sirizu na ovim izborima nije uspjela ući u parlament.

Unutar Sirize, naime, i dalje postoji snažan otpor dogovorenim uvjetima bailouta, koje je čak i sam Cipras nazvao "neprovedivima". Iako Cipras sada ima puno veću kontrolu nad vlastitom strankom nego što je to bio slučaj uoči izvanrednih izbora, u parlamentu će se u narednim danima naći neke vrlo nepopularne mjere, poput rezanja sredstava za socijalu i penzije, te povećavanja poreza za korporacije, ali i poljoprivrednike.

Na Ciprasovoj vladi sada je i priprema nacrta grčkog proračuna za 2016. godinu, zajedno s kojim moraju donijeti i prijedlog srednjoročne fiskalne strategije, a čiji je glavni cilj u narednim godinama smanjiti proračunski deficit. Kako bi to postigli, Grci će morati, shodno obećanjima koje je Cipras dao liderima eurozone, privatizirati mrežu opskrbe strujom, kao i glavne morske luke, a očekuju se i otkazi i smanjivanje plaća u javnom sektoru.

Male su šanse da će Cipras odraditi cijeli mandat

Iz Europe je Grcima već obećano da, ako se ozbiljno prime rezanja, ni pregovori o oprostu ili odgodi otplate dijela dugova nisu isključeni. Poziciju države olakšat će i Europska središnja banka, koja će opet početi otkupljivati grčke obveznice i tako drastično smanjiti cijenu zaduživanja.

Janis Palaiologos, novinar i komentator grčkog lista Kathimerini, smatra da bi grčko gospodarstvo, pod uvjetom da se banke dokapitaliziraju i da se nađe rješenje problema sve većeg broja nenaplativih kredita, moglo početi rasti već krajem 2016. godine. No, male su šanse da će koalicija Sirize i Anela na vlasti uspjeti ostati tako dugo, vjeruje Palaiologos.

"S reprizom koalicije Siriza-Anel, izgledi za tako nešto ne čine se baš dobrima. Puno je izglednije da ćemo imati još jedne prijevremene izbore prije nego krene oporavak. A ako stvari krenu dovoljno loše, uvijek iza ugla vreba njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, koji Grcima jedva čeka još jednom ponuditi jednosmjernu kartu za izlaz iz monetarne unije", zaključuje Palaiologos u analizi za Politico.