Pred nama je još jedna recesijska godina u kojoj analitičari Hypo banke očekuju pad BDP-a od -0,7 posto, a uslijed fiskalne konsolidacije temeljem Procedure Prekomjernog Deficita (EDP) te razduživanja privatnog sektora i rasta nezaposlenosti.

 

 

Prema prognozama analitičara, osobna potrošnja bit će pogođena postepenom fiskalnom prilagodbom, primjerice, racionalizacijom dijela socijalnih prava, restrukturiranjem poduzeća, koje se i dalje značajno provodi kroz dodatna otpuštanja, ali i razduživanjem stanovništva. Nadalje, bankarsko kreditiranje bit će ograničeno produljenim predstečajnim nagodbama, skupljim zaduživanjem uslijed pritisaka po kreditni rejting, regulatornim neizvjesnostima te općenito slabljenjem apetita za investicije u dužničke instrumente tržišta u nastajanju.

 

U Hypo banci ne očekuju brzi oporavak investicija s obzirom da će pod EDP-om doći do rezanja javnih investicija, no kada se iste i oporave vidjet ćemo i porast uvoza zbog izražene uvozne komponente u investicijama. Također, izvoz bi se trebao blago oporaviti s još jednom dobrom turističkom sezonom te postepenim gospodarskim oporavkom EU. Negativni učinci po izvoz i dalje proizlaze iz realokacije dijela proizvodnje na CEFTA tržišta te ranjivosti glavnih izvoznih tržišta.

 

 

Strukturne reforme ostaju sramežljive u usporedbi sa drugim zemljama, smatraju u Hypu, posebno u pogledu interne devalvacije s obzirom na napuštanje plana supstitucije poreza na rad s porezom na imovinu.

 

U analizi se ističe potreba za snažnim reformama uključujući onu prilagodbe cijena i plaća, reorganizaciju administracije, poboljšane uvjete rješavanja nenaplativih plasmana, itd., a sve s ciljem izbjegavanja dužeg razdoblja negativnog jaza gospodarske aktivnosti i visoke nezaposlenosti.

 

Analitičari Hypo banke upozoravaju da je potrebna interna devalvacija poput one provedene u perifernim članicama euro zone, kako bi se troškovi rada uskladili sa produktivnošću, te ako bi se povećao doprinos neto izvoza i osigurala dugotrajna konkurentnost.

 

 

Iako nedavni rebalans proračuna predstavlja prvi korak u sklopu programa smanjenja proračunskog deficita u okviru EDP-a, ciljana fiskalna prilagodba je pod dominantnim utjecajem povećanja prihoda, ponajviše kroz povećane doprinose za zdravstveno osiguranje, preseljenje dijela obveznika iz drugog u prvi mirovinski stup te veću isplatu dividendi državnih poduzeća. Istodobno su simbolični rezovi materijalnih troškova, neefikasnih subvencija i dodataka na plaću anulirani sanacijom dugova u zdravstvenom sektoru.

 

S obzirom da sniženi plan prihoda od PDV-a po nama još uvijek u potpunosti ne obuhvaća slabost domaće potražnje te istodobno predstoji oštar pad prihoda od poreza na dobit, rast kamatnih rashoda, ali i još neprijavljenih troškova sanacije željeznica, ovogodišnji deficit proračunskog deficita u Hypo banci prognoziraju na oko 6 posto BDP-a. Fiskalni podbačaj zajedno sa visokom premijom rizika zadržava javni dug (sa uključenim državnim garancijama i dugom HBOR-a) u neodrživoj putanji iznad 80 posto BDP-a u ovoj godini. Štoviše, prirast kamatnih izdataka na javni dug od 0,5 postotnih bodova BDP-a među najvišima je u EU ove godine.