Foto: FAH

"KAŽNJENICI bez krivnje" pojam je koji se često veže uz djecu čiji su roditelji na zatvorskom izdržavanju kazne, koji zbog pogreške svojih roditelja nerijetko prolaze kroz stigmu, izolaciju i sram, te zajedno s njima "izdržavaju" zatvorsku kaznu, pa je zadaća svih institucija da im pomognu, poruka je s okruglog stola udruge Roda i Ureda pravobraniteljice za djecu.

Djeca čiji su roditelji u zatvoru imaju sva prava kao i druga djeca, ali je činjenica da ih teže ostvaruju, što se zbog predrasuda ili finacijskih poteškoća ponajviše odnosi na pravo susreta i druženja s roditeljima, istaknula je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.

Tri tisuće djece roditelja zatvorenika

Godišnje je u hrvatskim zatvorima oko tri tisuće zatvorenika, pa se može reći da ima i najmanje tri tisuće djece kojoj su roditelji na izdržavanju kazne. Treba poboljšati evidenciju te djece, kako bi im se moglo pomoći, istaknula je Milas Klarić.

Problemi su brojni, dodala je, ali ih zajednički mogu rješavati mnogi dionici, prije svega nevladin sektor i ministarstva pravosuđe, rada i socijalne skrbi.

Ako je u zatvoru otac problemi djece su veliki no, ako u zatvoru završi majka, djeca se susreću s još većim marginaliziranjem u društvu, a problemi nerijetko dovode i do raspada obitelji, istaknula je izvršna direktorica udruge Roda Ivana Zanze.

Udruga provodi projekt MA#ME kojem je cilj osnažiti zatvorenice za roditeljsku skrb i po izlasku iz zatvora uključiti ih na tržište rada. Roda je stoga s namjerom da senzibilizira što veći krug ljudi lani raspisala nagradu za studentske radove na temu prava i potreba zatvorenika roditelja i njihovih obitelji, posebno djece.

Nagrađeni su radovi predstavljeni na okruglom stolu, a donose nove informacije o socijalnoj isključenosti zatvorenika, ali i otvaraju perspektivu prema nevidljivoj žrtvi, njihovoj djeci.

Među zatvorenicima pet posto žena

Po riječima zamjenice pravobraniteljice za djecu Maje Gabelice Šupljike, kod nas je u zatvorskoj populaciji pet posto žena, što je otprilike i svjetski prosjek. Njih oko 60 do 80 posto su majke, dok su muškarci roditelji u 60 posto slučajeva.

Njihovu djecu muče razna pitanja i problemi, kao što su: "gdje si, kada ćeš doći, je si li kriv/a, što će biti sa mnom"...

Upravo zbog tih pitanja treba im omogućiti vrlo rani kontakt s roditeljima, a možemo reći da su se po tom pitanju stvari u zadnjih osam godina poboljšale, rekla je Gabelica Šupljika.

Puno se stvari promijenilo, poput omogućavanja češćih kontakata, osiguravanja prostora za djecu u zatvoru, edukacije roditelja zatvorenika, ali i zatvorskog osoblja.

U okviru dvogodišnjeg projekta po nazivom "Osnaživanje zatvorenica za roditeljsku ulogu i uključivanje na tržište rada" Roda je pozvala zatvorenice da im ispričaju svoje priče i probleme s kojima se susreću nakon odsluženja kazne.

Kako djeci organizirati posjete

U jedinoj hrvatskoj kaznionici za žene u Požegi nalazi se stotinjak kažnjenica godišnje. Prosječno su stare 45 godina, najviše ih je u izvanbračnim zajednicama, potom neudanih i razvedenih. U zatvoru su najviše zbog kaznenih djela protiv imovine, zlouporabe droga, zlouporabe položaja, pronevjere ili primanja mita. Najčešće služe kazne od jedne do pet godina.

One s djecom imaju dodatan problem kako organizirati posjete, pogotovo ako su samohrane majke - tko će ih dovesti, imaju li novaca za put i gdje će biti smještena.

Djeca imaju pravo svakog tjedna posjećivati roditelje u zatvoru, a u prošloj je godini zabilježeno 6.300 posjeta.

Ministarstvo pravosuđa pokrenulo je prije par godina kroz Upravu za zatvorski sustav program "Odgovorno roditeljstvo", koji je potom zamijenio program "Zatvorenik kao roditelj – psihološka perspektiva".

U njemu surađuju brojne institucije i stručnjaci sa ciljem da traumatizirana i stigmatizirana djeca roditelja lišenih slobode ne plaćaju danak za njihova djela.