Desezonirani podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda u drugom i trećem tromjesečju prošle godine ukazivali su na stagnaciju gospodarstva. Pritom je u trećem tromjesečju opaženo slabljenje investicija te smanjenje osobne i državne potrošnje, ali i povećanje ukupnog izvoza, prije svega zbog uspješne turističke sezone. Iako podaci o bruto domaćem proizvodu u četvrtom tromjesečju još uvijek nisu dostupni, podaci o kretanju prodaje u trgovini na malo, aktivnosti u građevinarstvu i robnom izvozu ukazuju na povratak nepovoljnih kretanja.

 

Lošije stanje gospodarstva potvrđuje i daljnje smanjenje kreditiranja, kako za potrebe investicija, tako i za potrebe obrtnog kapitala. Iako je ukupna industrijska proizvodnja blago ojačala u listopadu i studenom, taj je rast rezultat povećanja proizvodnje u svega nekoliko grana što otvara pitanje može li se on nastaviti u sljedećim mjesecima. Stoga je moguće da je krajem godine hrvatsko gospodarstvo dodatno oslabilo, uz prenošenje negativnih tendenciju u ovu godinu.

 

 

Nove prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb pokazuju da bi u ovoj godini trebalo doći do postupnog slabljenja negativnih tendencija ali bez ostvarivanja stabilnog oporavka. Na razini cijele godine ne očekuje se rast BDP-a, tj. projicirana stopa iznosi 0.0 posto. Izostanak oporavka u 2014. rezultat je strukturnih slabosti gospodarstva, koje se rješavaju sporije od očekivanja, te smanjenja domaće potražnje zbog fiskalne konsolidacije. Daljnje jačanje europskog gospodarstva te očekivani učinci reformi najavljenih za ovu godinu trebali bi otvoriti prostor za postupan oporavak gospodarske aktivnosti u narednim godinama. Predvođen rastom izvoza i investicija, bruto domaći proizvod mogao bi porasti za 1 posto u 2015. godini.

 

 

Osobna će se potrošnja vjerojatno nastaviti smanjivati i u 2014. godini, kako zbog nastavka negativnih tendencija na tržištu rada, tako i zbog očekivanog smanjivanja mase plaća i transfera isplaćenih iz državnog proračuna u okviru mjera konsolidacije. No, oko projekcija osobne i državne potrošnje postoje značajne neizvjesnosti jer Vlada za sada nije objavila detalje mjera kojima će smanjiti deficit u okviru procedure pri prekomjernom deficitu, tako da nije poznato kako će fiskalna konsolidacija utjecati na pojedine segmente gospodarstva. No, uz projicirani pad osobne potrošnje za 1,4 posto, inflacija bi mogla ostati vrlo niska, 1,2 posto u prosjeku u 2014.

Slaba će potrošnja doprinijeti stagnaciji uvoza na sadašnjoj relativno niskoj razini, što će omogućiti da se ostvari suficit u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom, a vanjski dug blago smanji. Stanje na tržištu rada će u 2014. ostati nepovoljno, ali 2015. godina mogla bi donijeti određeno olakšanje potpomognuto jačanjem gospodarstva i širenjem obuhvata aktivnih mjera zapošljavanja.

 

Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb očekuju da će fiskalna konsolidacija biti glavni izazov za nositelje ekonomske politike u sljedećih nekoliko godina. Vjeruje se da će Vlada učiniti nužne napore kako bi deficit smanjila u skladu s preporukama Europske komisije. Međutim, prepoznaju se i značajni rizici u provedbi reformi i njihovom utjecaju na gospodarstvo. U slučaju odgađanja nužnih reformi moguće je da pad potrošnje bude manji od očekivanja, ali uz znatno slabije perspektive rasta.

 

Provedba reformi donosi i rizike porasta socijalnih tenzija, uz mogućnost organizacije općeg štrajka s negativnim posljedicama na gospodarstvo. Iako se procjenjuje da masovne industrijske akcije nisu vjerojatne, njihova bi mogućnost mogla usporiti ili blokirati provedbu reformskih mjera. Iako je međunarodno gospodarsko okruženje sve stabilnije, na financijskim tržištima zemalja u razvoju još uvijek postoje značajni rizici naglog povlačenja sredstava i rasta kamatnih stopa, što bi moglo utjecati i na hrvatsko financijsko tržište.