Ilustracija: scx.hu

"ZBOG slabih vodećih pokazatelja i nastavka sukoba između Rusije i Ukrajine od posljednjih predviđanja u lipnju morali smo značajno smanjiti svoju prognozu ukupnoga gospodarskog rasta u eurozoni s 1,2 na 0,8 posto za 2014. godinu i s 2,0 na 1,6 za 2015. U SAD-u je, naprotiv, za iduće dvije godine uglavnom izvjestan natprosječan rast. Stoga se sasvim razlikuju i kretanja stopa inflacije. Dok se u SAD-u očekuje povećanje stope inflacije sa sadašnjih oko 2 prema 2,5 posto, stopa rasta cijena u eurozoni u najvećem će dijelu nadolazeće godine biti ispod 1 posto. Prema takvu scenariju, predviđaju se znatne razlike među pojedinim zemljama, kao što su, primjerice, Njemačka i Austrija", izjavio je Valentin Hofstätter, voditelj istraživanja tržišta obveznica i valuta Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), na predstavljanju publikacije o strategiji globalnih tržišta Strategy Global Markets za četvrto tromjesečje.

Premda se od ljeta pojačala, geopolitička je napetost samo djelomice odgovorna za razočaravajuće kretanje gospodarskih pokazatelja u Europi do sada. Prvi i najvažniji je čimbenik nedostatak volje da se poduzmu reforme u nekoliko zemalja, ponajprije u Francuskoj i Italiji, te nesigurnost i veći oprez u predviđanju kretanja poslovanja kompanija, zbog kojih zaostaju kapitalna ulaganja u postrojenja i opremu.

"U tome kontekstu valja napomenuti poboljšanje dinamike rasta u najvažnijim izvoznim odredištima eurozone, osobito u SAD-u. Stoga se eurozona može nositi sa sadašnjiim padom izvoza u Rusiju zbog gospodarskih sankcija. No, daljnja vojna eskalacija i/ili potpuni trgovinski embargo mogli bi eurozona gurnuti u recesiju", Hofstätterov je komentar na sukob između Rusije i Ukrajine.

Središnje banke: Povećanje kamatnih stopa Feda od 2015. godine, dok ESB zadržava ekspanzivan stav

Stručnjaci Raiffeisen istraživanja još uvijek očekuju da će središnja banka SAD-a (Federal Reserve, Fed) morati jasnije formulirati izjave u pogledu početka i razmjera nadolazećega povećanja kamatnih stopa. U ovome trenutku ne čini im se da je u cijene obveznica dovoljno ugrađeno očekivanje povećanja ključnih kamatnih stopa Feda znatno prije sredine 2015. U kombinaciji s napretkom gospodarstva, ono bi moglo dovesti do značajnoga porasta prinosa (uz odgovarajući pad cijena) američkih državnih obveznica. Pad cijena državnih obveznica SAD-a tek je privremen argument i za privlačnost dionica. Međutim, dugoročnije gledajući, državne će obveznice nositi viši prinos od samoga dividendnog prinosa na američke dionice.

"Premda se početkom godine očekivao snažniji rast u eurozoni, Europska je središnja banka (ESB) svojim izjavama, a potom i najavom mjera popuštanja uspjela dati nužne poticaje. Očekujemo da će ESB i dalje podržavati onakvu likvidnost kakva pogoduje burzama. U SAD-u će, pak, povoljni podaci o gospodarskome rastu dovesti do drukčijih kretanja. Ne očekujemo da bi ESB oslabio lagan pristup likvidnosti, a niti povećao ključne kamatne stope sve do duboko u 2016. godini", nadalje obrazlaže Hofstätter. Stoga se i dalje predviđa podrška cijenama kratkoročnih euroobveznica, dok bi na one dugoročne mogao nepovoljno utjecati pad cijena na obvezničkim tržištima SAD-a tijekom cijele 2015.

Tečaj EUR/USD: dolar i dalje na uzlaznoj putanji

Razlika u prinosima na dvogodišnje njemačke i američke državne obveznice, koja je odraz predviđanja o različitome kretanju ključnih kamatnih stopa, i dalje je glavna odrednica smjera kretanja tečaja EUR/USD. Od kraja prvoga polugodišta razlika u prinosima ide u prilog dolaru.

"Sljedećih nekoliko tromjesečja očekujemo nastavak, pa čak i jačanje sadašnje divergencije monetarnih politika Feda i ESB-a. S povećanjem ključnih kamatnih stopa u SAD-u doći će i do povećanja prinosa na dvogodišnje državne obveznice. Zbog najnovijih mjera ESB-a praktički nema mogućnosti za rast kratkoročnih kamatnih stopa u eurozoni. Dakle, logična bi posljedica sljedećih mjeseci bila daljnja deprecijacija eura u odnosu na američki dolar. Pretpostavljamo da će tečaj EUR/USD na kraju 2014. biti na razini 1,26. Tijekom 2015. u ovome trenutku očekujemo smanjenje tečaja eura na ispod 1,20 u odnosu na dolar", kaže Hofstätter.

Cijene na globalnome tržištu dionica (još) nisu pretjerano visoke

Višak likvidnosti proteklih nekoliko godina, potaknut niskim kamatnim stopama i kvantitativnim popuštanjem središnjih banaka, glavna je pokretačka snaga "potrage za prinosom" zbog koje neki komentatori tržišta danas upozoravaju da bi se cjenovni "mjehurić" mogao raspuknuti. Cijene na europskome tržištu državnih i korporativnih obveznica zapravo se već čine visokima s obzirom na izuzetno niske prinose. No ne smije se zaboraviti da je ta krajnost odraz sadašnjega makroekonomskog stanja, u kojemu se tijekom duljega razdoblja predviđa nizak rast i tek neznatna inflacija.

No, situacija s dionicama je drukčija. Tu potpora argumentu za daljnje povećanje cijena leži u činjenici da je, mjeren nominalnim BDP-om, udio burze u New Yorku (NYSE) u rastu tržišta dionica sličan onome na tržištu dužničkoga kapitala, kao što je bio slučaj i 1999. te 2007. godine. Na dioničkim je tržištima također došlo do znatnoga povećanja novih izdanja. U tome kontekstu upozorenje može biti golema inicijalna javna ponuda (IPO) Alibabe, kineske kompanije za e-trgovinu. Globalno gledajući, može se očekivati intenzivna godina u pogledu IPO-a, premda su sadašnje razine još uvijek daleko od nekadašnjih rekordnih godina. Nedavno se zbog povoljnih uvjeta financiranja i rupa u poreznim propisima osjetno povećao i svjetski obujam aktivnosti spajanja i pripajanja (M&A), no i on je znatno ispod razina iz godina najsnažnijega rasta.

"Argument protiv tvrdnje o pretjeranosti leži u još uvijek umjerenim cijenama na tržištima dionica. Globalni referentni indeks MSCI World tek je neznatno iznad povijesnoga prosjeka, stoga je znatno niži nego na nekim prethodnim vrhuncima ciklusa. Treba naglasiti privlačnost cijena na europskome tržištu dionica u odnosu na ono u SAD-u. Dividendni prinosi između 3 i 3,5 posto na velike europske dioničke indekse još uvijek su viši nego prinosi na korporativne obveznice istog investicijskog razreda. Ali nisu skupa ni druga tržišta, poput Japana i većine tržišta u nastajanju", riječi su kojima Veronika Lammer, voditeljica kvantnog istraživanja i tržišta u nastajanju u Raiffeisen istraživanjima, započinje svoja predviđanja kretanja na dioničkim tržištima.

Slabljenje eura uz istovremeni pad cijene nafte pogoduje kretanju dobiti europskih kompanija. To bi, u kombinaciji s ekspanzivnom monetarnom politikom ESB-a, moglo dovesti i do premašaja očekivanja. No, zahvaljujući dinamičnomu domaćem rastu i procjenama o zaradi od očekivanoga jačanja dolara, i dalje su zanimljiva i ulaganja na dioničkim tržištima SAD-a.

"Ukratko, smatramo da još uvijek ne može biti riječi o općenito pretjeranoj razini cijena na dioničkim tržištima. Ali vjerojatno je trend rasta već dosegnuo fazu zrelosti, stoga bi povremeno moglo doći do razdoblja snažne korekcije", nastavlja Lammer.

Šaroliko stanje na dioničkim tržištima u nastajanju

"Stanje na tržištima u nastajanju je šaroliko. Dok je s porastom vrijednost za 36 posto (iskazano u domaćoj valuti) od početka godine indijski indeks SENSEX zabilježio najbolji rezultat od svih u zemljama s tržištima u nastojanju, kinesko tržište pogađa slabost domaćega gospodarstva. U Kini je malo prostora za zaradu iako se, povijesno gledajući, cjenovne razine dionica uz odnos cijene i zarade (PER) od 7,5 i očekivano povećanje za 5,1 posto za 2014. čine povoljnima", navodi Lammer.

U Brazilu se u četvrtome tromjesečju održavaju vrlo važni predsjednički izbori, koji bi mogli utrti put žurno potrebnim strukturnim reformama. Trenutna profitna marža indeksa BOVESPA od 7 posto te PER na razini 17,8 i povijesno i u usporedbi s drugim tržištima u nastajanju čine se neprivlačnima za ulaganje. Zbog očekivanoga povećanja kamatnih stopa u SAD-u ulagatelji tijekom nekoliko sljedećih tromjesečja moraju uzeti u obzir i višu volatilnost valute. U slučaju da predsjednički izbori ne dovedu do znatnijega poboljšanja sadašnje klime za ulaganje, ubrzo bi moglo doći do pada cijena dionica indeksa BOVESPA kao reakcije.

Raspodjela imovine: dionice i dalje privlačniji oblik ulaganja

"Naš portfelj za četvrto tromjesečje 2014. ostaje nepromijenjen, s udjelom dioničkoga segmenta u visini 53 posto, 42 posto obveznica te 5 posto ulaganja u nekretnine“, objašnjava Lammer. Razlozi za veći ponder dioničkoga segmenta su još uvijek umjerene cijene na tržištima dionica, daljnje monetarno popuštanje u eurozoni, kao i očekivani nastavak oporavka gospodarstva u SAD-u i Europi.

"Unutar dioničkoga segmenta i dalje smo usredotočeni na Europu i SAD, ali i na Japan i odabrana tržišta u nastajanju. U segmentu obveznica smanjili smo udio europskih državnih obveznica u odnosu na američke, koje zajednički i dalje predstavljaju više od polovine cijeloga portfelja. Osim toga, predlažemo kombinaciju državnih obveznica s područja Srednje i Istočne Europe (SIE), euroobveznica i korporativnih obveznica u eurima", zaklučuje Lammer.