Foto: Guliver Image / Getty Images

"GRČKI narod je sasvim svjestan i mogu razumjeti razliku između onih koji se bore u nepoštenoj borbi i onih koji samo polože oružje", poručio je Aleksis Cipras grčkom parlamentu u vrlo emotivnom govoru prije nego što su zastupnici, većinom od 229 ruku, prihvatili sporazum o trećem bailoutu, nametnut od strane lidera eurozone predvođenih Njemačkom.

> Odluka je pala: Grčka prihvaća uvjete kreditora, rekli su DA bailoutu

Cipras je ponovio da je potpisao sporazum u kojeg ni sam ne vjeruje, ali je ipak pozvao zastupnike u parlamentu da ga izglasaju. "Spreman sam provesti neracionalne mjere kako bih izbjegao kolaps banaka i katastrofu Grčke", rekao je Cipras, a prenosi BBC.

Iako je sporazum s liderima eurozone kroz grčki parlament, koji ima 300 zastupnika, naizgled prošao glatko, za Ciprasa sinoćnje glasanje znači i velike političke probleme. Većinu u parlamentu uspio je dobiti samo zato što ga je podržala opozicijska stranka Nova demokracija. Oni su odlučili glasati za sporazum jer, kako objašnjava njihova zastupnica Ana-Misel Asimakopulu, 80 posto Grka želi ostati u eurozoni.

Pada vlada?

No, istovremeno je protiv sporazuma glasalo 32 zastupnika vladajuće Sirize, dok ih je šest bilo suzdržano. Drugim riječima, Cipras je de facto izgubio većinu u parlamentu i sada je na čelu manjinske vlade. Među onima koji su glasali protiv bili su donedavni ministar financija Janis Varufakis i predsjednica parlamenta Zoe Constantopulo, koja je za vrijeme rasprave napustila parlament, da bi se vratila uoči glasanja i održala govor u kojem je sporazum nazvala "socijalnim genocidom", te opisala ove događaje kao "vrlo crn dan za demokraciju u Europi".

"Premijer Cipras očito mora donijeti neke odluke o tome kako ćemo dalje, upravo je izgubio velik dio svojih zastupnika", poručila je oporbena zastupnica Asimakopulu. Je li na pomolu koalicija Sirize i Nove demokracije koja bi stabilizirala grčku vladu? Ni taj scenarij nije isključen; Cipras će ionako morati smijeniti nekolicinu svojih radikalnijih ministara, oštrih protivnika sporazuma na kojeg je pristao, pa će se otvoriti i mjesta u vladi koja bi mogla zadovoljiti apetite novog koalicijskog partnera.

Prosvjednici se mlatili s policijom, 50 uhićenih

Istovremeno, dok su zastupnici donosili odluku, na ulicama Atene trajali su prosvjedi u kojima je sudjelovalo oko 12.000 ljudi. Recite "ne" štednji, pozivali su prosvjednici grčke zakonodavce, a nisu izostale ni scene kakve smo redovito viđali u prvim godinama grčke dužničke krize, dok su se u zadnje vrijeme ipak prorijedile.

Radikalnija skupina prosvjednika krenula je u obračun s policijom, letjeli su Molotovljevi kokteli i kamenje s jedne strane, a suzavac s druge. Ulice Atene jutros izgledaju kao da ih je poharao rat; zapaljeni auti, tragovi izgorenog benzina na pločnicima... Zbog napada na policiju uhićeno je 50 ljudi. Situacija na ulicama tijekom noći se smirila, ali u narednim danima mogu se očekivati novi prosvjedi Grka koji ne žele prihvatiti uvjete kakve im Europa nameće.

Povećali poreze, uvode mirovinsku reformu, obećavaju spašavanje banaka

Pa što je to točno grčki parlament jučer izglasao? Prema prihvaćenom sporazumu, Grčka će u naredne tri godine dobiti između 82 i 86 milijardi eura pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, ali uz uvjet da produži aranžman s MMF-om, što je Cipras kroz pregovore pokušavao izbjeći.

Grčki parlament u zamjenu je usvojio mjere kojima će povećati PDV, proširiti poreznu bazu, izmijeniti mirovinski zakon, izglasati nezavisnost grčkog statističkog ureda ELSTAT, te prihvatiti europski Sporazum o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju ekonomskom i monetarnom unijom, koji znači i uvođenje automatskih proračunskih rezova u slučaju odstupanja od zacrtanih ciljeva.

Do 22. srpnja grčki parlament mora usvojiti reformu zakona o građanskim parnicama, koja bi trebala ubrzati pravosudne procese i smanjiti njihov trošak, te prihvatiti europsku direktivu o bankovnom sustavu, koja propisuje na koji način se država mora odnositi prema ugroženim financijskim institucijama.

Tek nakon što ove mjere budu provedene, počet će pregovori o potpisivanju novog sporazuma temeljem kojeg će Grčka od institucija EU dobiti treći bailout. U međuvremenu se u Briselu dogovara privremena financijska injekcija, kako bi Grci mogli pokriti dugove koji im dolaze na naplatu u narednih mjesec dana, a za što im je potrebno 12 milijardi eura. Dodatnih 10 do 25 milijardi eura trebat će upumpati u grčki bankovni sustav da se izbjegne kolaps. No, čak i nakon toga izgledno je da će još mjesecima na snazi ostati tzv. kontrola kapitala, odnosno ograničenje podizanja novca s bankovnih računa.

Kako je Grčka postala kolonija

Grčka se također obvezala da će ustanoviti jasan vremenski rok za provođenje čitavog niza dodatnih reformi: moraju potpuno reformirati mirovinski sustav, privatizirati mrežu opskrbe električnom energijom, izmijeniti radno zakonodavstvo i "modernizirati" pregovore oko kolektivnih ugovora, što će rezultirati nižim radničkim pravima, ojačati financijski sustav, prvenstveno pronalaženjem rješenja za nenaplative kredite građana i poduzeća, te provesti tržišnu reformu na način da dopuste rad nedjeljom, dozvole privatnicima pristup poslovima trajektnog prijevoza, ukinu regulaciju koja ograničava rokove trajanja mliječnih proizvoda, dereguliraju vlasništvo nad ljekarnama...

Zatim je tu i famozni privatizacijski fond, težak 50 milijardi eura, u koji će se prebaciti vrijedna grčka imovina, kako bi se rasprodala radi otplate dugova. Polovica sredstava dobivena rasprodajom "obiteljskog srebra" iskoristit će se za rekapitalizaciju banaka, 25 posto će otići na investicije, a tek preostalih 25 posto za otplatu dugova. Fond će biti smješten u Grčkoj (umjesto u Luksemburgu kako je Njemačka prvotno predlagala), ali Grčka njime neće moći samostalno upravljati, već će za svaki potez morati tražiti suglasnost EU institucija.

Ovo čak i nije najgori gubitak suvereniteta na kojeg je Cipras pristao. Prema sporazumu, grčka vlada više ne može samostalno donositi zakone koji bi mogli utjecati na gospodarsku situaciju u zemlji. Svi relevantni zakonski prijedlozi morat će dobiti zeleno svjetlo od europskih institucija prije nego budu poslani u parlament. Također, u sporazumu stoji i da Siriza mora povući sve zakonske izmjene koje su donijeli, a kojima su poništene odredbe ranijih sporazuma s vjerovnicima.

Nema otpisa dugova, a i restrukturiranje je upitno

Pod nadzorom Europske komisije Grčka će također morati "modernizirati i znatno ojačati državnu upravu". U sporazumu stoji da se administracija mora depolitizirati i da se moraju srezati njeni troškovi, ali ne definira se na koji će način to biti izvedeno. Prvi prijedlog reforme državne uprave Grčka mora dostaviti institucijama EU do 20. srpnja, odnosno do kraja ovog tjedna.

Sve nabrojano su, kako se navodi u zaključcima summita eurozone na kojem je sporazum dogovoren, "samo minimalni uvjeti" da bi Grčka dobila obećanu financijsku pomoć. Pritom Grčka nije dobila nikakav otpis dugova, već samo obećanje da će Eurogrupa - skupina koju čine ministri financija zemalja eurozone - razmotriti restrukturiranje grčkog duga, na način da im se omogući dulji period otplate, ako se u narednim mjesecima to pokaže potrebno.