Hoće li Vlada reagirati na vrijeme: Hrvatska može dobiti sredstva iz EU za sanaciju štete od poplava

Ilustracija: scx.hu

"KAO članica EU, Hrvatska ima pravo na pomoć iz EU fonda solidarnosti. Hrvatska je najavila da će službeno dati molbu za to“, potvrdili su danas za Index iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Da bi se iskoristila sredstva iz tog fonda, nadležna tijela RH moraju napraviti detaljnu analizu štete.
 
Naime, kriterij za korištenje sredstava je da šteta mora biti veća od 0,6% BDP-a, što je u slučaju Hrvatske iznos od 254 milijuna eura. Rok za prijavu radi dobivanja sredstava iz ovog fonda je dvanaest tjedana nakon prvog dana elementarne nepogode.
 
Fond solidarnosti EU osnovan nakon poplava 2002. godine
 
"Hrvatska ne samo da ima pravo na intervenciju iz Fonda za solidarnost EU, nego je tu pomoć već koristila za poplave iz 2010. godine u sklopu zahtjeva koji je uputila zajedno sa Slovenijom. Međutim pravo na punu intervenciju ovisit će o visini procijenjene štete koja mora biti veća od 254,2 milijuna eura jer toliko iznosi minimalni prag određen od strane Europske unije. Dosad je postojala posebno propisana procedura koja je zahtijevala da se prijavitelji jave najkasnije 10 tjedana od nastupa štete, međutim najnovije izmjene omogućuju da se kontakt s Europskom komisijom i stavljanje zahtjeva ostvare najkasnije 12 tjedana nakon nastanka štete.“, pojašnjava za Index Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU projekti.
 
Fond solidarnosti Europske unije osnovan je kako bi se njime odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera i izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe.
 
Fond je nastao nakon velikih poplava u središnjoj Europi u ljeto 2002.
 
Sredstva iz tog fonda do sada su se koristila za sanaciju šteta nakon 56 katastrofa te su 23 europske zemlje primile potporu u iznosu većem od 3,5 milijarde eura.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Međutim, treba imati na umu da je Fond solidarnosti EU nije namijenjen za hitnu intervenciju nego za naknadnu kompenzaciju štete. Osim toga, iz fonda se ne nadoknađuje privatna šteta.
 
Austrijanci 2005. dobili 15 milijuna eura
 
Jedan od primjera u kojem su odobrena sredstva iz fonda su velike poplave u Austriji 2005. godine.
 
Te poplave uzrokovale ozbiljne štete poljoprivrednom sektoru, turizmu, stambenim nekretninama i poduzećima, prometnoj mreži i drugim dijelovima infrastrukture. Izravna šteta procijenjena je na oko 592 milijuna eura, što je bilo ispod propisanog praga od 0,6 BND-a, ali je Austrija ipak dobila sredstva, jer je komisija slučaj razmatrala po posebnim kriterijima.
 
Za popravak infrastrukture dodijeljeno je oko 10 milijuna eura, dok je oko 5 milijuna odobreno za sanaciju nasipa i ostale preventivne radove.
 
"Za Hrvatsku, ali i regiju bit će jako važno utvrditi kolika je stvarna šteta, kao i predložiti konkretne intervencije koje se mogu odnositi na sanaciju infrastrukture, čišćenje područja i sl. Ne treba zaboraviti niti da su Hrvatskoj na raspolaganju instrumenti strukturnih fondova koji će u perspektivi 2014. - 2020., između ostaloga, financirati projekte u sektoru vodnog gospodarstva koji imaju za cilj procijeniti mogućnost nastanka ovakvih katastrofa i implementirati infrastrukturne i druge projekte koji bi trebali služiti kao buduća prevencija,“ zaključuje Vela.
 
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara