Na "Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji", održanoj ovoga tjedna u Zagrebu, najavljena je osnivačka skupština Ebanke - prve hrvatske "etične banke“.

 

Ebanka bi svojim članovima-klijentima trebala osigurati najpovoljnije uvjete bankovnog poslovanja, a zbog drugačijih principa poslovanja, u odnosu na klasične komercijalne banke, klijenti bi trebali dobivati stalnu podršku u svom poslovanju.

 

 

Iako je koncept "etične banke" u Hrvatskoj novitet, u nekim europskim zemljama takve banke postoje godinama.

 

FEBEA – Europska federacija etičnih i alternativnih banaka, koja je osnovana 2001. godine u Briselu, trenutno okuplja 22 članice.

 

Među članicama nalazi se 11 banaka, 6 štedno-kreditnih zadruga, 5 investicijskih društava te 3 zaklade. Njihova bilanca ukupno iznosi 21 milijardu eura, a imaju 528 tisuća klijenata. Iako se razlikuju po obliku u kojem funkcioniraju, zajednička im je transparentnost poslovanja i briga za društvenu korist od njihovih aktivnosti.

 

 

 

Od 30-ih godina prošlog stoljeća, bankarstvo, koje je u osnovi imalo socijalnu komponentu, te funkcioniralo kroz poslovanje zalagaonica, štedionica te uzajamnih banaka, počelo je gubiti svoje izvorne etične crte.

 

Time je stvorena potreba za stvaranje "etičnih banaka", koje žele promovirati pozitivnu ulogu u prikupljanju i korištenju novca. Ovaj tip banaka ulaže u ekološku poljoprivredu, obnovljive izvore energije, neprofitni sektor te "Fair Trade", odnosno pravednu trgovinu.

 

Etične banke nastale su kao odgovor na sve veće potrebe onih koji su isključeni iz komercijalnog bankarskog sustava, kao i onih koji žele da se njihova štednja koristi na bolji način.

 

Novac za kreditne aktivnosti banke dolazi od štednje klijenata, koji je stvoren u realnoj ekonomiji te se na  taj način "etične banke" vraćaju izvornoj ulozi banaka. Osim toga, ne prihvaćaju "prljavi" novac od ilegalnih aktivnosti, novac od industrije naoružanja, zagađivača okoliša, te novac upitnog porijekla.

 

Osim toga, ovaj tip banaka se ne bavi špekulacijama na tržištu radi ostvarivanja kratkoročnog profita, a zarada se temelji na kamatama koje naplaćuje na plasirana sredstva. Banka mora ostvarivati određenu dobit, kako bi se osigurala održivost poslovanja banke, ali se većina dobiti reinvestira, kako bi se ostvarili društveno korisni ciljevi banke.

 

S obzirom da su klijenti banke ujedno i članovi, ovakve banke su duboko ukorijenjene na području na kojem djeluju, što banci omogućuje dobro poznavanje klijenata i projekata koje financiraju.

 

 

Hrvatska Ebanka planira biti financijska temelj solidarne razvojne ekonomije u zemlji koja se sastoji od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi, kroz procese realne ekonomije.

Iako nam iz Ebanke nisu htjeli detaljnije komentirati realizaciju ovog projekta, pred njima je svakako zahtjevan posao.

 

Naime, prema Zakonu o bankama, za osnivanje banke potrebno je osigurati kapital od 40 milijuna kuna. Osim toga, poznato je da Hrvatska narodna banka posljednjih godina nije baš bila sklona izdavanju novih bankarskih licenci, te su nove banke dolazile na tržište, uglavnom, kupnjom nekih postojećih banaka.

 

Ako osnivanje Ebanke uspije i dobije licencu za obavljanje bankarskih usluga, građani će u njoj moći otvarati račune, vršiti transakcije i koristiti gotovo sve usluge koje nude i komercijalne banke. Ipak, zbog ciljeva koji etične banke žele postići, građani neće moći dobivati nenamjenske potrošačke kredite, već će biti poticani na štednju.

 

Prema najavama, banka će biti usmjerena na korištenje internetskih alata, što će im već u startu donijeti znatne uštede, a za poslove koje nije moguće obaviti putem interneta, zaposlenici banke obilazit će klijente na terenu.

 

Osim toga, banka neće samo osigurati novac za odabrane projekte, a nakon toga ih prepustiti tržištu, već će biti partner koji zajedno s klijentima kreira poslovni proces. To banci smanjuje rizik, a klijentu olakšava uspješnu realizaciju projekta.