Ilustracija: Ranko Šuvar / Cropix

PROFESOR s FER-a i stručnjak za nuklearnu energiju Davor Grgić kazao je za Index kako nije bilo realne opasnosti za stanovništvo u Srbiji, nakon što su srpski mediji objavili da se poslije poplave u Institutu "Vinča" izlilo 300 do 400 litara vode iz podruma u kojem je bio uskladišten uranski "žuti kolač".

"'Žuti kolač' označava uran prije obogaćivanja i teško da je radioaktivan. Opasan bi mogao biti jedino ako ga pojedete", kazao nam je Grgić te dodao kako u opasnosti nisu bili niti ljudi oko Instituta, a kamoli u Hrvatskoj.

> U Srbiji izbjegnuta nuklearna katastrofa?

Srpska Politika je objavila da su kod Instituta poslije incidenta napravljena dva mjerenja. Prema jednom nije zabilježeno zračenje, dok je ono prema drugom bilo tisuću puta veće nego u pitkoj vodi. Zbog nelogičnosti u mjerenjima i skrivanja podataka u javnosti, pala je sumnja kako iz Instituta nešto pokušavaju sakriti.

Grgić kaže i da je za Hrvate dobra okolnost što je taj materijal završio u vodi. "Nije opasan za nas, ako je završio u vodi, jer mi smo uzvodno. Bio bi opasan samo ako su nekako napravili da voda teče uzvodno", našalio se na kraju Grgić.

"Nakon Fukushime teško da netko zataškava mogući incident"

Niti pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić nije upoznat sa detaljima incidenta u Srbiji, ali kaže da teško može vjerovati da netko u današnje vrijeme pokušava nešto zataškati.

"Ipak, nakon iskustva Fukushime teško mi je vjerovati da bi se netko poigravao zataškavajući mogući incident", kazao je za Index Kalinić te dodao kako se mjere zaštite od zračenja kreću od "jodne profilakse preko evakuacije stanovništva, mjera zaklanjanja, dekontaminacije te mjere zabrane korištenja određene hrane s određenog područja".

"Kada se nešto dogodi u nuklearnim postrojenjima posljedice su teške i dalekosežne"

Kalinić kaže da iako Hrvatska na svom području nema nuklearno postrojenje, desetak kilometara od granice i 30-ak kilometara od Zagreba se nalazi nuklearna elektrana. "Morate znati da su nuklearna postrojenja izuzetno sigurna ali kada se na njima dogodi nešto posljedice su teške i dalekosežne", kazao nam je Kalinić. Dodaje kako u velikim hrvatskim gradovima s razvijenom industrijom postoje i institucije, kao što su tvornice, bolnice, laboratoriji ili istraživački centri, koji koriste radioaktivni materijal.

"Svaka ta institucija predstavlja potencijalnu opasnost, a poseban problem je odlaganje radioaktivnog otpada", rekao nam je Kalinić. Njegov Ured za upravljanje hitnim situacijama je zajedno sa slovenskom općinom Krško, u kojoj se nalazi nuklearna elektrana, dobio novac iz fonda Europske unije za projekt "Priprema evakuacije u slučaju nuklearne nesreće", što znači da bi trebali biti spremni za takve događaje.