INTERVJU Afro-Hrvat kojem je Tito dao državljanstvo: "Kolinda bi mu se trebala klanjati na grobu"

INTERVJU Afro-Hrvat kojem je Tito dao državljanstvo: "Kolinda bi mu se trebala klanjati na grobu"

Foto: Osobni album

"JA SAM prvi crnac u povijesti koji je po nacionalnosti Hrvat. U Zagreb sam, iz rodne Gvineje, došao studirati prije više od pola stoljeća, a 1970-e Josip Broz Tito mi je dodijelio državljanstvo SFRJ. Inzistirao sam tada da mi pod nacionalnost upišu Hrvat i svoju odluku nisam požalio, ali brine me smjer u kom danas ide Hrvatska i nadam se da ce Hrvati shvatiti da je opasno slijediti put današnjeg HDZ-a. Zgrožen sam i što se u vlastitoj kući Tita danas proglašava diktatorom i tiraninom, dok ga se u cijelom svijetu i danas smatra političkim gigantom", kaže Mohamed-Kaba Sow Indexu.

Iako je zbog svojih stavova često meta brutalnog vrijeđanja od strane političkih neistomišljenika, a primio je i nekoliko ozbiljnih telefonskih prijetnji,  prvi tamnoputi Hrvat, koji sada živi i radi u Francuskoj, za Index je otvoreno progovorio o tome što misli o kukastom križu na Poljudu, o deložaciji Titove biste s Pantovčaka i o žarkoj želji nekih struja da se promijeni naziv jednog od najljepših zagrebačkih trgova koji nosi Titovo ime.

"Ako bilo koja vlada odluči skinuti Titovo ime s njemu posvećenih mjesta u Hrvatskoj, tužit ću te vlasti međunarodnom sudu za prava čovjeka jer to je izopačenje povijesti kojoj sam svjedok i u kojoj se živjelo mnogo bolje nego sada. Skidanje spomenika jednom dobu, brisanje imena ulica i trgova je napad na slobodu individualnog i kolektivnog izbora. Prošlost nacije pripada narodu i ni jedan politički vođa nema mandat da sudi povijesti jednog naroda ili da ju briše i prepravlja. Demokracija ne znači jednostrano ponašanje izabranih lidera koji, nakon što dođu na vlast, često zaboravljaju da je njihova dužnost voditi brigu o čitavom narodu, pa i o onima koji nisu glasali za njega te svakim svojim jednosmjernim ili jednoumnim činom obračunavanja s poviješću nanose štetu velikom dijelu hrvatskih građana", kaže Mohamed-Kaba Sow.

Predsjednika Tita prvi je puta vidio za njegova posjeta Gvineji, 1961., gdje je živio sa svojim roditeljima, petoricom braće i četiri sestre. Samo tri godine kasnije došao je studirati u Zagreb iz kojega kaže, ma gdje živio, nikada neće otići.

"Nakon što sam diplomirao na Moskovskom Univerzitetu, vratio sam se u rodnu Gvineju, no tamošnji ministar Energije i Infrastrukture me pozvao na razgovor i predložio mi da nastavim školovanje u SFRJ te sam 1964. došao u Zagreb studirati na Elektrotehničkom fakultetu. Tita sam upoznao 1970. na proljetnom Velesajmu kada sam predvodio grupu stranih studenata koji su ga došli pozdraviti. Nakon što sam mu se zahvalio, kao prvi crnac koji je dobio državljanstvo SFRJ, pitao sam ga 'Druže predsjedniče, što mislite o mojoj odluci da pripadnem hrvatskom nacionalnom puku?'. Nasmijao se i spontano mi odgovorio, 'Mislim da je to odlično', a ja sam iz tog kratkog odgovora shvatio ono što ekstremni nacionalisti u Hrvatskoj do danas još nisu", kaže naš sugovornik.

Tito je, tvrdi, već tada bio itekako svjestan da je najvjerojatniji budući scenarij odvajanje Hrvatske iz Jugoslavije, za što, kaže, postoji i čitav niz dokaza.

"Tito je dobro znao što se kuhalo te je vrlo vješto i mudro već tada učinio mnogo toga za Hrvatsku. Kada je osjetio da mu ne ostaje još mnogo godina života, 1974. je "servirao" Ustav koji uključuje pravo svih naroda na samoopredjeljenje, uključujući i pravo na otcepljenje. I prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman jako je dobro znao da ga, unatoč tome što su neki to tražili, upravo Tito nije dao likvidirati", kaže Mohamed-Kaba Sow.

Tuđman je tvrdi bio i ostao partizan i zbog toga ga je osobno cijenio, no današnju politiku HDZ-a smatra štetnom za Hrvatsku. "Jako mi je žao što zbog posla trenutno ne živim u Zagrebu jer bih vrlo rado aktivno sudjelovao u kampanji protiv sadašnjeg predsjednika HDZ-a, Tomislava Karamarka zbog čijeg se načina vođenja stranke i političkog smjera prvi hrvatski predsjednik sada okreće u grobu", kaže Sow. 

Pjesma za Tita

Od svih turbulentnih događaja u životu, uz smrt roditelja, najviše ga je pogodila vijest o Titovoj smrti. Istog je dana uzeo gitaru te je njemu u čast skladao pjesmu "Volimo te Tito", koja je 1980. nagrađena na Zadarskom dječjem festivalu glazbe. Kod ovog velikog poklonika Josipa Broza, buru emocija pokrenuo je, stoga, i potez novoizabrane hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je Titovu bistu preselila s Pantovčaka u Kumrovec.

"Vjerujem da je predsjednica bila prisiljena na takav potez iza kojeg, uvjeren sam, stoje politički oportunisti. No, siguran sam da ona ne zna koliko je, zbog tog postupka, izgubila na rejtingu u internacionalnim razmjerima. Sada kada je Titovu bistu vratila u Kumrovec, predsjednici poručujem da svaki mjesec posjeti Titovu rodnu kuću kako bi dobila inspiraciju za vođenje naše Hrvatske. Tito je gromobran svakom političaru s prostora bivše Jugoslavije, no samo oni mudri to znaju i upotrijebiti", kaže Sow te tvrdi da je Tito i dalje u svijetu jak politički adut, no hrvatski političari tu prednost ne znaju iskoristiti.

O kukastom križu na Poljudu

"Fašizam nema apsolutno nikakve veze s demokracijom. No, neka čovjekolika bića je vrlo lako nagovoriti na zlo, a kada takvi niskodušni vele Hrvati krenu u boj, oni svoje stavove iznose na podmukao način te za svoje bitke "hrabro" biraju samo one frontove na kojima neće poginuti. Takvi ljudi ne vole Hrvatsku, jer joj svojim postupcima svjesno nanose duboke rane koje teško zacjeljuju", kaže Mohamed.

O bauku fašizma

"Ekstremno desni političari i u Francuskoj, u kojoj živim već godinama, manipuliraju masama i šire antiimigracijsku propagandu, okupljaju naivne, osnivaju političke stranke, ubiru članarine i  državne subvencije na izborima, sa samo jednim ciljem – prikupiti što više bogatstva za sebe i osigurati si lagodan život. Razlog ponovnog jačanja nacionalizma i fašizma u Europi je, tvrdi, stvaranje tenzija čime se automatski aktivira vojna industrija SAD i velikih sila, a sve to kako bi se izbjegao kolaps zapadne ekonomije koju sve više ugrožava kineski kapital, Ruska industrija i energetika, Indijska ekonomija, Brazil koji se užurbano budi, Južna Afrika sa svojom privredom", tvrdi naš sugovornik. Predsjednica Grabar Kitarović bi se, smatra, trebala distancirati od geopolitike NATO-a prema kojoj mali narodi nemaju nikakva prava i koja se svodi na provociranje rata u Evropi, pri čemu će uvjeren je, male zemlje biti topovsko meso. "Hrvatska država se oslobodila sama, sa svojim borcima i herojima, pri čemu ne mislim na skupinu onih koji i danas, desetljećima nakon rata, traže još veće naknade jer su se borili za slobodu svoje domovine", kaže Kaba Sow.

O svjetskoj politici

"Cilj je da bogati budu još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Amerikom upravlja vojna industrija, a predsjednik Obama ne može ništa, nego izvršavati zadatke koje pred njega postavljaju jer se boji da će, u suprotnom, završiti kao J.F. Kennedy. Danas je ubijeno 11 puta više crnih Amerikanaca nego u šezdesetim godinama u vrijeme rasnih pobuna. Američki reakcionari jači su no ikada te ubijanjem crnaca stvaraju psihološki pritisak i siju strah i trepet, poručujući da su oni ti koji vladaju, bez obzira na to što je crnac izabran za predsjednika SAD-a", kaže prvi tamnoputi Hrvat.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara