PREMA Indeksu ekonomskih sloboda za 2012. godinu kojeg zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za regiju objavljuje strateški partner Adriatic Institut za javnu politiku, Hrvatska se nalazi na 78. mjestu na svijetu! Hrvatska "sloboda" se poboljšala za 0,4 boda pa smo "skočili" za četiri mjesta s obzirom da smo prošle godine bili na 83. mjestu na svijetu. 

 

 

Analiza ekonomskih sloboda obuhvaća 177 zemalja, a Hrvatska se nalazi u kategoriji "umjereno slobodnih ekonomija" s 61.3 boda.  Hrvatska nastavlja zaostajati za ekonomijama u regiji, a njezina ukupna ocjena ostaje ispod regionalnog prosjeka. Naime, Hrvatska ostaje na istom mjestu u Europi i to na 35. mjestu od ukupno 43 zemalja prema 19-tom, godišnjem Indexu ekonomskih sloboda.

 

U prošloj 2012. godini registrirana su poboljšanja u upravljanju državnom potrošnjom i slobodi ulaganja no ona su značajno umanjena pogoršanjem u radnoj slobodi, fiskalnoj slobodi i slobodi od korupcije. 

 

"U nedostatku djelotvornog zakonskog okvira, osnove za dugoročni ekonomski razvoj u Hrvatsko ostaju slabe. Sistemska korupcija nastavlja nagrizati javno povjerenje i pouzdanje u vladu. Država održava široko prisustvo u mnogim ekonomskim sektorima kroz tvrtke u državnom vlasništvu", navodi se u analizi Ekonomskih sloboda. 

 

 

Naglašava se isto tako da su za Hrvatsku neophodne institucionalne reforme u područjima poput upravljanja javnim financijama i tržištu rada. 

 

"Nekoliko koraka je poduzeto kako bi se smanjila ili kontrolirala državna potrošnja, ali nedjelotvorni i prenapuhani javni sektor ozbiljno narušava dinamičnost privatnog sektora što povrijeđuje hrvatsku opću konkurentnost", stoji u analizi.  Nekoliko koraka je poduzeto kako bi se smanjila ili kontrolirala državna potrošnja, ali nedjelotvorni i prenapuhani javni sektor ozbiljno narušava dinamičnost privatnog sektora što povrijeđuje hrvatsku opću konkurentnost.

 

Također vrlo je bitno naglasiti kako je ovo istraživanje pokazalo da Hrvatska i dalje ostaje "represivna" u četiri vrlo bitne kategorije i to vlasnička prava, sloboda od korupcije, državna potrošnja te radna sloboda. 

 

U nastavku donosimo ocjene po kategorijama u kojima su ocjene prikazane postotno, a na popratnim fotografijama se može vidjeti usporedba s prošlom godinom.  

 

 

 

 

Korupcija u pravosuđu nastavlja ugrožavati vladavinu prava. Sudski sistem je nezgrapan i neučinkovit, a zaostaci neriješenih predmeta uzrok su da poslovni sporovi ostaju neriješeni godinama. Unatoč postojanju zakonodavstva zaštite intelektualnih vlasničkih prava, piratstvo i krivotvorenje se nastavlja. Korupcija je široko rasprostranjena i prijavljena je u glavnim javnim tvrtkama, sveučilištima, sustavu javne nabave i zemljišno-knjižnim uredima. Broj progona slučajeva korupcije na visokom nivou se značajno povećao.

 

U nastavku donosimo pregled ekonomskih sloboda po kategorijama i njihove ocijene. 

 

 

Najviša stopa poreza na dohodak je 40 posto, a poreza na dobit 20 posto. Ostale poreze uključuju porez na dodatnu vrijednost (PDV) i trošarine. Ukupno porezno opterećenje doseže 21.4 posto BDP-a. Državna potrošnja iznosi  41.4 posto ukupnog domaćeg proizvoda. Vođenje javnih financija se značajno pogoršalo a deficit se povećao, iznoseci u prosjeku oko 5% tokom prošle tri godine.

 

 

 

Reformne mjere su poboljšale su postupke osnivanja poduzeća, ali cjelokupno regulatorno okruženje ostaje opterećujuće i neučinkovito. Trošak i vrijeme koje je potrebno za dobivanje neophodnih dozvola premašuje svjetske prosjeke. Tržište rada ostaje rigidno. Inflacija se usporila,  ali država utječe na nivo cijena kroz još uvijek značajno prisustvo poduzeća u državnom vlasništvu.

 

 

Ponderirani prosjek carinske stope od 1.2 posto je prilično nizak, međutim necarinske barijere povećavaju trošak trgovine.  Unatoč strukturnim i administrativnim reformama, neučinkovita birokracija i zakonski sustav zaostalih neriješenih predmeta nastavljaju kočiti investicije. Konsolidirani bankarski sektor je relativno zdrav i učinkovit ali je iznos nevraćenih kredita značajno porastao zadnjih godina. Tržište vrijednosnih papira otvoreno je stranim ulagačima. 

 

 

 

Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku kaže da je prvi korak u ekonomskom napretku i boljitku hrvatskih građana je da Hrvatska uspostavi nezavisno pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu vlasničkih prava. 

 

"Mi govorimo o istim represivnim ocjenama Hrvatske u Indexu ekonomske slobode - vlasnička prava i vladavina prava, sloboda od korupcije, državne potrošnje i radne slobode čitavo desetljeće. Ulagači poštenih namjera zaobilaze Hrvatsku u širokom luku jer je očito da Hrvatska nema vladavinu prava, nezavisno pravosuđe i zaštitu vlasničkih prava koji su nephodni za tržišno gospodarstvo i ulaganja. Bez ulaganja nema novih radnih mjesta i hrvatska nezaposlenost može samo rasti", kaže Srdoč o objavljenim rezultatima dodajući da su osiromašeni hrvatski građani su pokradeni, opterećeni porezima iznad svojih mogućnosti i ne vide budućnost u ovakvoj Hrvatskoj. 

 

Kako je naglasila mladi opravdano napuštaju Hrvatsku, a kolaps gospodarstva i mirovinskog sustava je neizbježan. 

 

 

"Zbog upetljanosti vrha hrvatske političke vlasti vodećih stranaka u političkoj korupciji od 1991. godine, hrvatski građani su danas lišeni povoljnog ekonomskog okruženja u kojemu bi mogli uspješno raditi i živjeti. Da li je netko od hrvatskih političara potaknuo pitanje povratka 15 milijardi dolara nezakonitih trasfera iznesenih iz Hrvatske kroz korupciju, kriminal i poreznu evaziju u periodu 2001-2010?", pita se Srdoč dodajući da hrvatskim građanima hitno trebaju strani suci i tužitelji posjetitelji koji će u kratkom roku i bez političkog pritiska postaviti temelje vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, zaštite vlasničkog prava i uspješnu borbu protiv korupcije s oduzimanjem nezakonito stečene imovine.

 

Istovremeno će se, smatra Srdoč, otvoriti mogućnosti za izvanredni ekonomski napredak Hrvatske i njenih građana.”

 

Joel Anand Samy, član upravnog odbora Adriatic instituta za javnu politiku i stariji savjetnik Heritage fondacije kaže da su hrvatski političari  izbjegli provesti ključne reforme koje mogu stvoriti nova radna mjesta i povećati ekonomski rast. 

 

"Leszek Balcerowicz, principijelni reformator koji je spasio poljsku ekonomiju, nedavno je izjavio u Wall Street Journalu da su Bugarska, Estonija, Latvija i Litva prošle kroz kreditni rast i pad nakon 2009. godine. Njihove su ekonomije dosegle dno, samo Latvija je pala za 20 posto te godine. Bez europskih bailout sredstava, ove vlade su bile prisiljene usvojiti oštrije mjere od Grčke. Javna potrošnja je značajno smanjena, uključivši državne plaće. Prilagodba je bila bolna ali oporavak je došao 2010. godine", naglašava Anand Samy dodajući da Hrvatska može slijediti primjer Poljske i baltičkih zemalja poput Estonije u poboljšanju ekonosmke slobode - smanjenje poreza za građane i provođenje reformi tržišta rada. 

 

"Sindikati zajedno s državnim službenicima i velika poduzeća favorizirana od strane države su blokirali reforme. Ova prepreka treba biti uklonjena. Hrvatska vlada ne može više odgađati reforme, njezinim građanima i poreznim obveznicima je dosta. Oni zahtjevaju promjene", zaključio je na kraju.