Ilustracija: AFP

MEĐUNARODNE nevladine udruge Amnesty International, Oxfam, Reporteri bez granica kao i druge grupe za zaštitu prava na internetu zajedno sa Vijećem Europe su govorili protiv kontroverznog trgovinskog sporazuma ACTA na sastanku u Europskom parlamentu.

Za razliku od njih, Europska komisija tvrdi da je sporazum u skladu sa temeljnim pravima kao što su sloboda izražavanja i protoka informacija ili zaštite podataka te prava na vlasništvo, uključujući i intelektualno vlasništvo.

"Ugrožena je vizija postavljena Općom deklaracijom o ljudskim pravima"

"Ugrožena je vizija postavljena Općom deklaracijom o ljudskim pravima", kazala je Marianne Mollman iz Amnesty Internationala te dodala kako ACTA prijeti pravu na slobodno izražavanje, prava na zdravlje, prava na pravedno suđenje te prava da autor profitira od zaštite moralnih i materijalnih interesa koji su rezultat znanstvenog ili književnog rada.

"To su sve ljudska prava koja trebaju biti balansirana, a ona to nisu u ACTA-i", kazala je Mollmann te dodala kako taj trgovački sporazum prebacuje na "providere" obvezu za prekršaje autorskih prava te potiče privatne tvrtke da nadgledaju i kažnjavaju svoje korisnike. Nevladine udruge su upozorile da se ACTA-om uvode nerazumne razine nadgledanja, riskira privatnost pojedinca te ugrožava čak i razvoj.

Nitko iz udruga nije sudjelovao u sastavljanju ACTA-e

Nitko iz nazočnih nevladinih udruga nije tijekom pregovora o ugovoru kako bi dao savjete u njegovom sastavljanju čime je stvorena "aura" tajnosti za koju mnogi tvrde da potkopava legitimitet ACTA-e, piše EUobserver. Europska komisija tvrdi da je kao međunarodni trgovački ugovor, ACTA  trebala pomoći zemljama u borbi protiv kršenja prava na intelektualno vlasništvo. No, rašireni prosvjedi i kritika javnosti diljem Europe je odgodila njezinu ratifikaciju u Europskom parlamentu koja je bila zakazana za lipanj ili srpanj.

Europski povjerenik za trgovinu Karel de Gucht je prošlog tjedna tražio da se Europski parlament suzdrži od ratifikacije dok mišljenje o sporazumu ne da Europski sud pravde (ECJ) u procesu koji bi mogao trajati mjesecima. Odbor za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta je 29. ožujka glasao da ACTA-u ne treba slati na ECJ.

"Fundamentalnih prava u ACTA-i nema"

Dok Komisija tvrdi da je sporazum u skladu sa temeljnim pravima kao što su sloboda izražavanja i protoka informacija ili zaštite podataka te prava na vlasništvu, uključujući i ono intelektualno, stručnjaci na jučerašnjim parlamentarnom saslušanju, organiziranom od strane europarlamentaraca Marietje Schaake i Ivailoa Kalfina, su odbacili njihove tvrdnje i dokazivali da postoji jasan nesklad u korist prava na intelektualno vlasništvu u odnosu na prirodna prava.

"U sporazumu se 43 puta spominje pravo na intelektualno vlasništvo, dok se fundamentalna prava uopće ne spominju, dok je sloboda izražavanja spomenuta dva puta više kao princip nego pravo", kazala je Gabrielle Guillemin iz londonske udruge Article 19. "Kaznenim odredbama u ACTA-i nedostaje pravne izvjesnosti koja je potrebna pod međunarodnim pravom, posebno u vezi članka 10 Europske konvencije o ljudskim pravima kao i 52. članka Europske povelje o ljudskim pravima", objasnila je Guillemin.

"Industrija zabave" u proteklom desetljeću narasla 50 posto

Komisija tvrdi i da će sporazum zaštititi europski biznis, promicati rast, stimulirati inovacije i stvoriti te sačuvati milijune radnih mjesta. Stručnjaci se ne slažu sa niti jednim od tih navoda. Sebastiano Toffaleti iz udruge koja predstavlja oko 50 tisuća malih europskih IT kompanija je kazao da će ACTA naštetiti europskom poduzetništvu i inovaciji.

U međuvremenu je američka studija "The Sky iz Rising" pokazala da je "industrija zabave" u posljednjem desetljeću narasla za 50 posto. Ukupna industrija, uključujući knjige, glazbu, video igre i filmove je 1995. godine zaradila 341 milijardu eura, dok je 2010. godine ta cifra bila 567 milijardi eura. U studiji se zaključilo da na činjenicama nije utemeljen navod Europske komisije da je ACTA potrebna kako bi se zaštitili i promovirali takvi sektori.

"Proizvedeno je više sadržaja nego ikada prije", kazao je Mike Masnick koji je izradio studiju. "Više sadržaja je dostupno javnosti nego ikada prije. Ukratko, zaključili smo da industrija ukupno raste", kazao je Masnick.